Ljudi su od davnina koristili biljke iz svoje okoline za različite potrebe. S vremenom se razvila potreba sakupljanja biljaka zbog njihovog proučavanja. Najlakši način za učenje o biljkama je kroz sakupljanje, sušenje i slaganje biljaka u zbirku koja se naziva herbarij.
Planinama obrubljeno jezero u južnome Sibiru najdublje je jezero na planetu, duboko je 1640 metara a u njemu se nalazi jedna petina ukupne količine slatke vode na svijetu – isto koliko se nalazi u svim američkim Velikim jezerima zajedno.
Za dobar početak dana, važno je osigurati energiju i započeti dan s doručkom. Naime dokazano je da upravo doručak poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju u školi.
Najzaslužniji čimbenici koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u zametku svakog živog bića. I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja, to je jedna od osobina živih bića.
Svaki dan stotine turista iz cijeloga svijeta dolazi ispred Stare gradske vijećnice u Pragu kako bi uživali u fascinantnoj mehaničkoj predstavi koja se u srednjem vijeku smatrala jednim od svjetskih čuda.
Kako uspijevamo razlikovati različite vrste prehrambenih proizvoda poput jagoda, kave, mesa na roštilju ili tek skuhanog krumpira samo na temelju mirisa? Naime, hrana koju ljudi konzumiraju sadrži više od 10 000 različitih vrsta hlapljivih tvari, ali samo oko 230 osnovnih spojeva određuje miris hrane koju jedemo.
Donosimo vam petnaest zanimljivih činjenica o mozgu, najvažnijem organu za čovjekovu sposobnost razmišljanja.
Najveća životinja koja živi na kopnu je afrički slon koji može biti težak do deset tona, visok je do četiri metra a može rasti cijeli život te može doživjeti najveću starost među kopnenim sisavcima – čak 70 godina.
Ljudska je vrsta ostavila traga na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje čeznu za neotkrivenim mjestima. Mir i spokoj mogu se naravno pronaći u šetnji Dolomitima ili Kanuingu u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara.
Znanstvenici su zaključili da su hobiji zaista dobri i za naše zdravlje. Profesorica medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard Carol Kauffman rekla je da hobiji ne samo da stimuliraju pozitivan dio mozga nego poboljšavaju koncentraciju, pomažu u misaonom procesu te pobuđuju kreativnost.