Ove oaze netaknute prirode raštrkane su na cijelom prostoru Hrvatske uključujući i ravnu Slavoniju. Drugim riječima, uz prirodne fenomene južnog i sjevernog hrvatskog primorja te gorskog i središnjeg dijela Hrvatske, isto tako, i njen istočni dio sadrži brojne prirodne ljepote među koje se ubrajaju iznimno vrijedna močvarna i riječna područja. 
Točnije, ovdje se misli na posebno mjesto koje se nalazi između Dunava na istoku i Drave na jugu, unutar kojeg se smjestilo jedinstveno poplavno područje koje je danas zaštićeno u sklopu Parka prirode Kopački rit.
Budući da je Kopački rit jedno od najočuvanijih europskih poplavnih područja s izrazito bogatom biološkom raznolikošću ne iznenađuje što se ubraja u najvažnije turističke lokalitete Osječko-baranjske županije. Upravo zbog ljepote koja se manifestira u kontinuiranim mijenama njegova krajolika tijekom godine, kao i zbog brojnih turističkih, edukativnih i rekreativnih sadržaja Parka, preporuča se svakome tko se nađe u blizini Osijeka da zaviri u ovaj netaknuti močvarni ambijent kojeg mnogi s pravom opisuju kao središte „Europske Amazone“.
Impresivan močvarni krajolik velike biološke raznolikosti
Impresivan krajolik Kopačkog rita kojeg čini skladan splet vodom obgrljenog kopna nastao je pod razigranim utjecajem Dunava i Drave. Naime, spomenute rijeke, od kojih je utjecaj Dunava dominantniji od Drave, poplavljuju ovo područje u određeno vrijeme godine natapajući ga povezanom mrežom vodenih kanala, tvoreći pritom brojne bare, jezera i otoke koji su pogodni za razvoj velike biološke raznolikosti. Kopački rit dobio je ime po selu Kopačevu koje se nalazi u blizini Parka.
Međutim, treba istaknuti da naziv sela kao i puni naziv Parka imaju mađarske korijene. Preciznije, riječ „kapocs“ označava kopču, tj. sponu ili poveznicu, koja se u ovom slučaju odnosi na drvene mostove koji povezuju brojne kanale, dok riječ „ret“ označava močvarne livade. Posebna vrijednost Kopačkog rita, za razliku od sličnih prirodnih fenomena u Europi, je u tome što je ovdje zapravo riječ o unutrašnjoj delti koju na jedinstven način tvori Dunav u središnjem dijelu svoga toka, ali na što utječe i rijeka Drava.
Posebnost ovog područja prepoznata je još u 17. stoljeću od kada ga elite uglavnom koriste kao posebno mjesto za ladanje i lov. Međutim, od druge polovice 20. stoljeća konačno je prepoznata i velika vrijednost te potreba za zaštitom ovog rijetkog močvarnog ekosustava. Naime, već se od kraja 17. stoljeća prostorom današnjeg Parka upravlja u okviru gospodarstva Belje, kojim tijekom većeg dijela 18. stoljeća rukovodi Eugen Franjo Savojski.
Nakon toga, ovo je područje sve do 1918. bilo pod zakupom Habsburgovaca. Važno je dodati kako se u 19. stoljeću na području današnjeg Parka gradi ladanjski i lovački dvorac Tikveš koji je danas u funkciji za posjetitelje Parka. Slijedeći povijesne mijene ovog dijela Slavonije, prostor Parka se tijekom prve polovice 20. stoljeća nalazio pod raznim upravama sve do 1976. kada je konačno njegovo šire područje proglašeno Parkom prirode, a uže Specijalnim zoološkim rezervatom.
Nadalje, kao izniman prirodni fenomen Park je 1993. godine dobio važno priznanje uvrštavanjem na popis zaštićenih vlažnih područja koje imaju veliki međunarodni značaj u okviru Ramsarske konvencije. Isto tako, 2012. godine Kopački rit je postao važnim dijelom UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji se još naziva i „Europskom Amazonom“.
Kao poseban prirodni fenomen koji obiluje vodenim kanalima, jezercima, močvarnim livadama i šumama, Kopački rit predstavlja jedinstven močvarni ekosustav koji je pogodan za razvoj i stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Ovoj tvrdnji ide u prilog činjenica da na području Parka egzistira preko dvije tisuće vrsta biljnog i životinjskog svijeta. Drugim riječima, pored bogate močvarne vegetacije koja se između ostalog odnosi na prepoznatljive bijele lopoče, crni šaš i trsku, Park prekrivaju i razne vrste šuma među koje se ubrajaju šume bijele vrbe, crne topole i hrasta lužnjaka.
S druge strane, istaknuta raznolika vegetacija pogoduje razvoju bogate faune Parka u koju se ubrajaju brojne vrste beskralježnjaka, riba, sisavaca i ptica. Govoreći o fauni Parka treba istaknuti da je Kopački rit najveće mrijestilište slatkovodne ribe ovog dijela Dunava s preko četrdeset vrsta riba. Također, među brojne vrste sisavaca koje obitavaju u Parku ubrajaju se između ostalog jeleni, srne, divlje svinje, divlje mačke, šišmiši, jazavci i dabrovi. 
Uz spomenuto svakako valja dodati da na području Parka periodično ili trajno obitava i oko tristo vrsta ptica koje predstavljaju najprepoznatljiviji dio njegove faune. Iz ovog je razloga Kopački rit kao najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj uključen u popis ornitološki značajnih područja u Europi.
U posjetu Parku
Smješten na oko pola sata vožnje od Osijeka u smjeru sjeveroistoka, uređeni kompleks Parka prirode Kopački rit je jedno od najljepših mjesta za odmor i rekreaciju u Osječko-baranjskoj županiji koji se može posjetiti u svako doba godine. Pri samom dolasku u prijemni centar Kopačevo, gdje je smješten glavni ulaz u Park, pred posjetiocima se otkrivaju raštrkane kuće sojenice sa slamnatim krovovima, ali i ostali zanimljivi objekti izgrađeni u tradicionalnoj arhitekturi ovog područja.
Među njima posebno se ističe kružni objekt koji se naziva suvara, a koji predstavlja tradicionalni mlin na zaprežni pogon kakvi su se nekada koristili u ovim krajevima. U neposrednoj blizini glavnog ulaza smješten je i interpretacijski centar u kojem se nalaze brojni multimedijalni izlošci koji omogućuju posjetiocima da se na interaktivan način upoznaju sa zanimljivostima Parka prije no što ga osobno dožive.
Krenuvši u upoznavanje Parka već pri samoj šetnji drvenim platformama koje poput razgranatih mostova lebde nad vodenim površinama, posjetioci mogu doživjeti smirujući močvarni ambijent Kopačkog rita koji uz zvukove raznih vrsta ptica vizulano upotpunjuju trske, lopoči, šaš i vrbe. No, isto tako na putu od prijemnog centra poučnom šetnicom prema pristaništu brodova na jezeru Sakadaš, posjetioci se putem edukativnih ploča mogu upoznati s mnogim pojedinostima vezanim za jedinstven ekosustav Parka.
S ciljem da se Park doživi što potpunije, posjetiocima se preporuča da iskustvo poučne šetnje obavezno upotpune i vožnjom brodom koja započinje na spomenutom pristaništu jezera Sakadaš. 
Ovdje treba istaknuti da je Sakadaš jedno od dva najveća jezera koje predstavljaju jedine stalne vodene površine Kopačkog rita. Uz ovo, površinom najveće jezero Parka je Kopačko jezero.
Približavajući se pristaništu za brodove moguće je uz glavne turističke brodove na obali jezera Sakadaš zamijetiti više manjih čamaca i kanua kojima posjetioci željni veće avanture mogu upoznati ljepote Parka.
Međutim, mirna i tiha vožnja uz stručno vodstvo glavnim turističkim brodovima posjetiteljima isto tako omogućava neposredan doživljaj ovog rijetkog močvarnog područja. Tijekom same plovidbe brodom moguće je zamijetiti brojne vrste ptica koje periodično ili stalno nastanjuju ovo područje.
No, u pogledu promatranja ptica najzahvalnije je Park posjetiti prije ili tijekom jesenske migracije ptica, tj. tijekom kasnog ljeta i za vrijeme jeseni. Uz malo sreće tada se možda ugleda i moćni let orla štekavca, koji s pravom predstavlja zaštitni znak Parka. Nakon plovidbe i iskrcavanja s broda slijedi povratna šetnja drvenim mostovima kroz miran, ali trajno upečatljiv močvarni krajolik Kopačkog rita.
Prema daljnjem razvoju potencijala Parka
Pored više poučnih šetnica te raznih vrsta izletničkih tura brodom, Kopački rit nudi posjetiteljima i brojne druge sadržaje. Tako se Park još može upoznati vožnjom turističkim vlakićem kao i putem organiziranih izleta za manje grupe u čamcima i kanuima, ali i kroz jednostavnu vožnju biciklima. Također, uz program foto-safarija i programa za mlade rangere, u Parku se nudi i mogućnost rekreacijskog ribolova. Nadalje, za vrijeme posjete Parka svakako se posjetitaljima preporuča obići i kompleks Dvoraca Tikveš, te brojna seoska domaćinstva koja se nalaze u okolici Kopačkog rita.
Međutim, valja dodati kako uz sve navedene turističke, edukativne i rekreativne sadržaje uprava Kopačkog rita tijekom cijele godine organizira i brojna javna događanja na širokom spektru područja u koja je uključena i lokalna zajednica. Samo neka od tih događanja odnose se na obilježavanja značajnih datuma za zaštitu prirode, zatim, organiziranje radionica i izložbi te predstavljanje publikacija. Konačno, zbog svega navedenog ne iznenađuje što je Kopački rit trenutno kandidat za uvrštavanje na UNESCOV popis svjetske prirodne baštine. Nema sumnje da bi uvrštavanje na ovaj popis svakako pridonijelo očuvanju, većoj prepoznatljivosti i daljnjem razvoju velikih potencijala Parka.
Konzultirani izvori:
- https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-kopacki-rit
- http://www.geografija.hr/hrvatska/kopacki-rit-turizam-u-parku-prirode/
- https://pp-kopacki-rit.hr/index-hr.html
- http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2578
- http://tzo-bilje.hr/np-kopacki-rit
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Park_prirode_Kopa%C4%8Dki_rit
- http://www.amazon-of-europe.com/hr
- http://www.obz.hr/hr/index.php?tekst=447
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
