Projekt je osmišljen u povodu obilježavanja 140. godišnjice osnutka Croatia osiguranja, najstarijeg hrvatskog osiguravajućeg društva.
Paviljon se nalazi na zagrebačkom Roosveltovom trgu, ispred muzeja Mimara, kreiran je u suradnji s tridesetak hrvatskih znanstvenika, kreativaca i stručnjaka, pri čemu produkciju projekta potpisuju Millenium promocija i Bruketa&Žinić&Grey.
Paviljon će za javnost biti otvoren do 10. listopada, svakog dana od 10 do 21 sat, a ulaz je besplatan.
U pripremi scenarija sudjelovali su akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Robert Mikac, Velimir Srića, Kristijan Kotarski, Goran Bandov, Daniela Angelina Jelinčić, Božo Skoko, Tihoni Brčić, Josip Mikulić, Feđa Vukić, Zrinko Čustonja, znanstvenici poput Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković, ravnatelja Instituta za turizam Damira Krešića, ravnatelja Instituta za vode Marija Šiljega, seizmologa Tomislava Fiketa … Tu je i intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, skladatelj i pijanist Matej Meštrović, kao i bivši skijaš Ivica Kostelić.
Optimistični, realistični i pesimistični scenarij
Po tom scenariju Hrvatska je prepoznata u sektorima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu te prehrambenoj industriji, a jedan od ključnih aduta i dalje su joj obnovljive zalihe pitke vode.
Prema pesimističnom scenariju Hrvatska bi 2074. imala oko tri milijuna stanovnika, od kojih milijun stranih radnika i njihovih potomaka. Zbog prisutnih geopolitičkih sukoba i nefunkcionalnih vojnih saveza svjedočili bi ratovima i političkoj nestabilnosti, a dodatan izazov bi predstavljale i učestale prirodne katastrofe i visok porast kriminala.
Klimatske promjene, kaže pesimističan scenarij, uzrokovale bi rast temperatura iznad 50 stupnjeva Celzijevih, a požari bi uništili većinu zelenih površina.
Turizam bi gotovo nestao, najsiromašniji bi živjeli u velikim gradovima, život bi se odvijao noću zbog vrućina i onečišćenja, a pitka voda i čist zrak bili bi luksuz. Zbog podizanja razine mora rive i gotovo sve stare gradske jezgre bile bi potopljene, u Splitu bi nestali Poljud i Dioklecijanova palača, a nestali bi i Poreč, Rovinj, Novigrad, Vrsar, veći dio Omiša, kao i većina otočkih naselja.
Zbog dominacije umjetne inteligencije i njenog preuzimanja kreativnih poslova ne bi bilo ni skladatelja, pjevača, slikara i tekstopisaca. Također, ne bi više svjedočili događanjima uživo s publikom, nestao bi i hrvatski kulturni identitet, a najpraćenije sportsko natjecanje bilo bi e-gaming.
Kakvu ćemo Hrvatsku ostaviti budućim generacijama?
Naposljetku, tu je i optimističan scenarij, dosta oprečan dvama prethodnima, po kojem bi Hrvatska 2074. bila vodeća europska država u diplomaciji, novim tehnologijama zelenoj energiji, znanosti i elitnom turizmu.
Bila bi to demografski obnovljena zemlja, životna dob stanovnika dosezala bi 100 godina, strateški resursi poput vode bili bi zaštićeni, a stopa kriminala na povijesno najnižim razinama.
Na Olimpijskim igrama 2072. u Zagrebu, Hrvatska će biti među vodeće tri zemlje po broju osvojenih medalja, a bit će i domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva 2054. godine, za koje će u osam hrvatskih gradova biti izgrađeno osam modernih stadiona po najvišim svjetskim standardima, predviđa između ostalog optimistični scenarij.
Projekt su detaljnije predstavili predsjednik Uprave Croatia osiguranja Davor Tomašković, Davor Bruketa, suvlasnik kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey, Božo Skoko, suvlasnik Millenium promocije i profesor strateškog komuniciranja na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu.
Tomašković je rekao da je cilj projekta potaknuti širu društvenu raspravu o tome što treba učiniti danas kako bi buduće generacije mogle živjeti u Hrvatskoj iz optimističnog scenarija. Skoko je pojasnio da se dubinskim raspravama između različitih stručnjaka pokušalo doći do konsenzualnih zaključaka oko scenarija, pri čemu optimistična verzija podrazumijeva iskorištavanje svih potencijala, pesimistična verzija u principu ono suprotno, a realistična “nastavak činjenja stvari istom dinamikom kao i dosad”.
Putem 15 kratkih videa paviljon nudi potencijalne scenarije hrvatske budućnosti, pri čemu svako od pet područja – ekosustav, međunarodni odnosi, demografija, gospodarski razvoj, kultura i zabava – ima svoj pesimistični, realistični i optimistični scenarij.
Tako primjerice po realističnom scenariju Hrvatska bi za 50 godina mogla imati oko 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji, mogla bi se suočavati s povremenim međureligijskim i međuetničkim napetostima, kao i problemima klimatskih promjena. Pritom bi hrvatski jug mogao nalikovati klimi zapadne obale Izraela, podizanje razine mora moglo bi uzrokovati česte poplave, a gradovi poput Zadra, Splita, Poreča i Rovinja nalikovati Veneciji.
