Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. [1]
Osim zaštite osobnih podataka u realnom svijetu, sve veći izazov predstavlja osiguravanje zaštite osobnih podataka u virtualnome svijetu. Zbog izloženosti osobnih podataka nerijetko se događaju neugodne situacije, boravak na internetu postaje sve opasniji, a osobna sigurnost svakim danom sve ugroženija. Premda je internet značajan izvor informacija i usluga koje mogu pomoći u svakodnevnom životu, od informiranja putem brojnih internetskih portala, slanja i primanje elektroničkih poruka, komuniciranja putem društvenih mreža, pa do korištenja različitih bankarskih usluga i kupnje putem interneta, u isto je vrijeme i izvor mnogih opasnosti. Podaci o korisnicima prikupljaju se različitim metodama: preko računala korisnika (najčešće krađa cookie datoteka), praćenjem navika korisnika prilikom korištenja interneta (npr. praćenje Google pretraga) ili prikupljanjem s javnih servisa koje korisnik koristi. Ovo posljednje je specifično jer se s jedne strane od korisnika zahtjeva određeni broj osobnih podataka kako bi se servis mogao koristiti, a s druge strane mu se ne jamči zaštita tih podataka. Sigurnosni rizici uključuju i mrežne preglednike, ISP-ove i razne servise koje rade na principu cloud computinga. Osnovno obilježje ovih servisa jest da se svi podaci (koji se inače nalaze na korisnikovom računalu) nalaze na udaljenim poslužiteljima i njihova je sigurnost (a time i privatnost korisnika), u rukama pružatelja usluge. Svatko od nas treba biti svjestan potencijalnih opasnosti, na temelju toga donositi odluke o količini osobnih informacija koje će putem nekog servisa plasirati u online okruženje i kontinuirano provoditi mjere zaštite.
Tako se primjerice jednostavnim podešavanjem preglednika da odbacuje kolačiće trećih strana smanjuje mogućnost krađe podataka od strane beskrupuloznih trackera, najčešće u vidu lažnih oglasa ugrađenih u stranice koje posjećujemo. Često lozinka služi kao putovnica prema osobnim podacima iako joj je svrha zaštita podataka. Stoga je važno ne koristiti svugdje istu lozinku i isto korisničko ime. Lozinka treba biti nasumično odabrana kombinacija slova, brojeva i znakova i redovito ažurirana. Potrebna je i redovita provjera pouzdanosti vlasnika stranica i njihovih sigurnosnih sustava jer i ukoliko postavimo najviše sigurnosne postavke, a internetska stranica ne može držati naše podatke na sigurnom, tada još uvijek imamo potencijalni problem ugroze osobnih podataka. Poseban problem predstavljaju i društvene mreže bez kojih velik dio svjetske populacije ne bi mogao zamisliti svoj svakodnevni život. Internetski prostor za međusobno povezivanje i komunikaciju uvelike je nadomjestio pandemijom uvjetovano fizičko distanciranje. Društvene mreže nude razne zabavne sadržaje i svakako su jedno od najboljih rješenja za komunikaciju i povezivanje s ljudima, posebice s ljudima koji su udaljeni.
Međutim, najčešće žrtve društvenih mreža obično su maloljetnici. Stoga, mnoge društvene mreže imaju zaštitu i kontrolu sadržaja. Čak su i u Općoj uredbi o zaštiti podataka djeca prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati svojim osobnim podacima, budući često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim osobnim podacima. Iz tog razloga djeca koja su mlađa od 16 godina mogu koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati osobne podatke isključivo uz pristanak roditelja tj. zakonskih zastupnika (skrbnika). Dobro je znati i da postoji mogućnost uklanjanja osobnih podataka i lažnog profila s društvenih mreža i mogućnost brisanja osobnih podataka iz rezultata pretraživanja na internetskim tražilicama, i to izravnim kontaktom organizaciji koja obrađuje osobne podatke poput Facebooka, Googlea, Instagrama, YouTubea. Društvene su mreže zlatni rudnik za sakupljače podataka. Informacije o onome što radimo, kako se osjećamo, gdje se nalazimo, gdje stanujemo, s kime se družimo, kako provodimo svoje slobodno vrijeme danas je lako dostupno. Vrlo lako dolazimo do privatnih podataka što dovodi do problema zaštite privatnosti općenito, a ne samo osobnih podataka. Uvijek postoji potencijalna opasnost i mogućnost da netko upravo te informacije zlorabi. I tako dolazimo do vršnjačkog kiberzlostavljanja koji postaje sve češća pojava.
Bi li ovaj problem bio manji kada bismo bili pažljiviji s podacima? Može li se stati na kraj vršnjačkom koberzlostavljanju i ostalim oblicima zlouporabe i nasilja na internetu dok se ne stane na kraj otkrivanju osobnih podataka? Ispunjava li uopće korištenje društvenih mreža i općenito internet svoju svrhu povezivanja ljudi ili ih na ovaj način još više udaljava? Sve su ovo pitanja koja možemo postaviti, no ne možemo na njih u potpunosti točno i sa sigurnošću odgovoriti. No, ono u što možemo biti posve sigurni jest da bi većom zaštitom podataka mnogi problemi bili uvelike smanjeni.
Stoga, obilježimo Europski dan zaštite osobnih podataka u svrhu podizanja svijesti o temeljnom ljudskom pravu – pravu na zaštitu osobnih podataka i privatnosti!
- Agencija za zaštitu osobnih podataka
- Upute za uklanjanje osobnih podataka s društvenih mreža i Google
