Budući da sam više od 10 godina radila s online studentima i doktorandima, primijetila sam mnoge njihove pogreške. Radila sam sa studentima koji bi na kraju pali iz mog kolegija, kao i s doktorandima koji bi postali obeshrabreni i prekinuli studij. U većini slučajeva, pogrešni koraci koje su poduzeli mogli su se izbjeći. Na temelju njihovih primjedbi, mojih zapažanja i procjene raznih scenarija, sastavila sam pet najpogubnijih grešaka koje studenti mogu počiniti.
Također sam radila s brojnim studentima koji su uspješno završili studijske programe; u većini su slučajeva takvi studenti izbjegavali te pogrešne korake.
Učinkovito upravljanje rasporedom i svijest o vremenu potrebnom za stjecanje diplome dva su od pet koraka koje odrasli studenti moraju poduzeti kako bi uspjeli u online visokom obrazovanju.
1. pogreška: vrijeme
Najpogubnija pogreška je kriva procjena vremena potrebnog za uspjeh u online kolegiju. Iako je česta zabluda je da su online kolegiji lakši od kolegija koji se izvode “licem u lice” te da stoga zahtijevaju manje vremena i truda, u zahtjevnim i službeno priznatim studijskim programima to je vrlo daleko od istine.
Obično se studentima savjetuje da potroše tri do četiri sata na tjedan za svaki kreditni sat u 15-tjednom semestru. Jeste li sigurni da ćete svaki tjedan imati toliko slobodnog vremena? Jedan od načina da to ustanovite je da pratite koliko slobodnog vremena imate kroz nekoliko tjedana. Kada započne nastava, bez sumnje ćete se odreći određenog vremena za druženje, no koliko ste se tog vremena spremni odreći? Nakon što ste neko vrijeme pratili koliko slobodnog vremena imate na raspolaganju, zapitajte se sljedeće: koliko je tog vremena zaista bilo slobodno vrijeme? Jeste li imali devet do dvanaest sati na raspolaganju, koje biste mogli posvetiti kolegiju koji traje jedan semestar? Biste li mogli izdvojiti dvaput više vremena za kolegij koji traje osam tjedana?
Doduše, nećete svaki tjedan u semestru morati potrošiti jednaku količinu vremena na pisanje radova i domaćih zadaća. Tjedni u kojima se održavaju ispiti i trebaju predati važni radovi zahtijevat će više vremena. Je li vaše vrijeme fleksibilno? Imate li isti broj slobodnih sati svakog tjedna? Koliko je vjerojatno da ćete moći izdvojiti dodatno vrijeme onih tjedana kada to bude potrebno?
Mnogi studenti koji su odlučili završiti studij odluče to učiniti u najkraćem mogućem roku. To je razumljivo, posebno za one kojima diploma treba da bi napredovali u karijeri. Međutim, žurba može biti pogubna. Ne upisujte više kolegija od onoliko za koliko imate slobodnog vremena. Ako u prosjeku imate samo devet slobodnih sati tjedno, izgledi da ćete odjednom imati dodatnog slobodnog vremena su mali. Dobivanje petice u vašem glavnom studiju može vas uistinu motivirati da nastavite studirati, dok vas dvije trojke mogu u tome veoma obeshrabriti.
2. pogreška: planiranje
Od dana kad se upišete na prvi kolegij, napravite zidni kalendar. Ne ostavljajte upravljanje rokovima vašem pametnom telefonu ili pamćenju. Veliki zidni kalendar na kojemu su rokovi označeni različitim bojama znatno će poboljšati vaše upravljanje vremenom. Na njemu možete označiti rokove za određeni kolegij te osobne i profesionalne obveze. Pravovremeno predvidite potencijalne kolizije u rasporedu i riješite ih što je prije moguće. Što ako je dan prije roka za predaju važnog rada rođendan vašeg sina, ili je inventura na poslu zakazana na dan velikog ispita?
Pronaći mjesto na željenom kolegiju može biti teško, stoga je potrebno prijaviti se što prije. Na vašem kalendaru zabilježite najranije vrijeme u koje se možete prijaviti i budite spremni to učiniti čim počnu prijave. Zidni kalendar će vam pomoći da se pripremite za nadolazeće obveze.
Zapamtite da je školovanje predstavlja još jednu od “stvari koje treba obaviti” i ostanite usmjereni na vaše ciljeve. Ne dopustite da prođe nijedan dan a da niste učinkovito iskoristili vaše vrijeme. Zadatke dovršavajte prije vremena, a ne na vrijeme. Ona tri sata u subotu koja ste namjeravali ostaviti za vaš znanstveno-istraživački rad ishlapit će ako vam se baš tada pokvari bojler; poželjet ćete da ste ranije započeli!
U prvom dijelu ove serije članaka, O'Hara navodi da je tijekom prošlog desetljeća zamijetila da online studenti čine brojne pogreške u njihovom putu do stjecanja diplome. Međutim, također je primijetila da bi studenti koji su uspješno izbjegavali pet velikih zamki često stekli diplomu. Posljednji članak opisuje prve dvije pogreške online studenata — kriva procjena vremena potrebnog za završetak studija i loše upravljanje vremenom. U zaključku spomenute serije članaka, O'Hara opisuje ostala tri pogrešna koraka koje bi studenti trebali izbjegavati.
3. pogreška: obitelj, prijatelji i posao
Svojim studentima uvijek predlažem da njihovi supružnici, članovi obitelji i prijatelji potpišu ugovor o pružanju podrške. Zvuči neobično, no postizanje suglasnosti s njima oko vaših potreba u pogledu vremena pomaže u sprečavanju naknadnih nesporazuma. Vaša bi obitelj trebala znati da vam je uvijek na prvom mjestu, no i da kratkoročne potrebe ponekad trebaju ustupiti mjesto dugoročnim ciljevima. Također je koristan pravovremeni i iskren razgovor o onome što se od vas očekuje na poslu dok se školujete. Bez podrške nadređenih, mnogo je manje vjerojatno da ćete steći diplomu, budući da će vam poslovne obveze prečesto stajati na putu. Dok sam pohađala studij za magistra poslovne administracije, imala sam financijsku potporu poslodavca, no znala sam da je posao uvijek prioritet te sam na kraju zbog propuštenih satova imala više četvorki nego što sam željela. Razmotrite djelatnost u kojoj ste trenutačno zaposleni. Budući da sam bila zadužena za IT operacije, morala sam reagirati na situacije čim bi se dogodile, što znači da uglavnom nisam imala mogućnost odgađanja radnih zadataka. S druge strane, ako radite u području u kojem radni zadaci ne zahtijevaju trenutnu pažnju, vaše će vrijeme biti mnogo fleksibilnije.
4. pogreška: pronalaženje izvora pomoći
Jedna od primjedbi koje često čujemo od studenata je “Nisam to znao.”, i to vezano uz teme o kojima su im dane jasne informacije. Po mojoj procjeni, oko 75 posto takvih “iznenađenja” obuhvaćeno je pomoćnim materijalima. Nemojte misliti da ćete znati sve o studijskom programu čim se na njega upišete. Pročitajte pomoćne materijale koje ste dobili kako biste utvrdili izvore pomoći. Zamolite vašeg mentora za video/telefonsku konferenciju ili online chat. Često se problemi na koje se potroše deseci elektroničkih poruka mogu riješiti u manje od 15 minuta susreta uživo. Vaši su profesori također izvor pomoći. Većina online nastavnika upoznata je s problemima s kojima se možete susresti i spremni su pomoći vam u njihovom rješavanju. Iskoristite znanje i pomoć profesora tijekom virtualnih konzultacija. Nemojte pretpostaviti da se profesor neće odazvati na zahtjev za pomoć ili odbiti produljiti rok za predaju rada. Umjesto da o mogućim problemima raspravljate tek nakon što se dogode, spomenite ih unaprijed i uvijek predložite moguća rješenja. Primjerice, “Ne mogu polagati ispit u petak zbog posla, ali ga mogu polagati u četvrtak.” zvuči puno učinkovitije nego da naprosto odbijete izaći na ispit. Još jedan izvor pomoći predstavljaju vaši kolege. Poput vas, većina njih balansira karijeru, obitelj i školovanje. Zatražite pomoć od njih kao od virtualnih partnera u učenju. Ako vaš online razred nije organiziran tako da omogućava taj način rada, zamolite profesora da napravi forum s pitanjima i odgovorima za studente radi razmjene informacija. Odnosi s online kolegama mogu biti začuđujuće snažni.
5. pogreška: obeshrabrenost
Bez obzira na svo planiranje i pomoć, vrlo je vjerojatno da će nešto ipak poći po zlu. Ako vam se čini da školovanje mora ustupiti mjesto drugim obvezama, prvo pokušajte naći rješenje s onima koji su u njih uključeni. Ako to nije moguće, od profesora ili mentora doznajte koje su vam mogućnosti. Kao mentor, uvidjela sam da su mnogi studenti jednostavno prestali pohađati određeni kolegij kada su zatražili produljenje roka za predaju rada, ili su pak izabrali da im se taj kolegij ocijeni kao “nepotpun”. Kao nastavnik, posebno sam naglasila studentima da me kontaktiraju prije prestanka pohađanja kolegija kako bismo pokušali pronaći rješenje. U većini slučajeva smo ga uspjeli pronaći. Prestanak pohađanja kolegija znatno umanjuje vašu šansu da steknete diplomu te prema tome to ostavite kao krajnju mogućnost. Nemojte prestati pohađati kolegij iz kojeg možete dobiti četvorku ili trojku zato što želite samo peticu. Ponekad se isplati prihvatiti tu četvorku ili trojku. Redovnim studentima s malo radnog iskustva možda i treba visoka prosječna ocjena, no vi nesumnjivo imate dovoljno radnog iskustva i dobre preporuke.
Zaključak
Kako biste stekli diplomu, morate ju zaista željeti i naporno raditi na postizanju tog cilja. Neće biti tako lako kao kad ste pohađali nastavu “licem u lice” s 18 godina, no vaša sposobnost planiranja, prepoznavanja i iskorištavanja odgovarajućih sredstava te vaša zrelost mogu vas daleko odvesti. Budite proaktivni, organizirajte učenje i održavajte iskrenu komunikaciju sa svima uključenima u vaše aktivnosti. Sretno na vašem putu!
Autorica: Margaret O'Hara, Pročelnica za e-nastavu, Sveučilište Sjeverna Karolina
Članak je izvorno objavljen na internetskoj stranici http://www.evolllution.com/distance_online_learning/mistakes-online-students-part-1/.
