Pismenost je ljudsko pravo, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje. Prva je ovo informacija koju su učenici dobili uz Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day). UNESCO-ova je to inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, u sklopu teme o iskorjenjivanja nepismenosti. Obilježava se 8. rujna svake godine. Da, istina je: «cca 750 milijuna odraslih osoba, među kojima su 2/3 žene, još uvijek ne znaju čitati i pisati na osnovnoj razini…».
A tko je pismena osoba? To je osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše. Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. Deklaracija iz Persepolisa (1975.) naglašava: ‘Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo’, a Hamburška deklaracija iz 1997.: ‘Pismenost, koja u širem smislu obuhvaća znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno (…) je ljudsko pravo’.
Prema UNESCO-ovom “Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za sve”, južna i jugozapadna Azija imaju najnižu stopu pismenosti za odrasle (58,6 %), a prate ih supsaharska Afrika (59,7 %) i arapske države (62,7 %). Države s najnižom stopom pismenosti u svijetu su: Burkina Faso (12,8 %), Niger (14,4%) i Mali (19 %). Ovaj izvještaj pokazuje jasnu povezanost između nepismenosti i izuzetno siromašnih država te između nepismenosti i predrasuda o ženama.
UNESCO svrstava Republiku Hrvatsku u krug zemalja koje pismenost definiraju kao ‘sposobnost čitanja i pisanja na bilo kojemu jeziku’. Promjena u definiranju pismenosti u Hrvatskoj učinjena je kada je u studenome 2004. vlada Republike Hrvatske prihvatila Strategiju obrazovanja odraslih. U Strategiji je prvi put istaknuto novo shvaćanje «pismenosti 21. stoljeća» koje, uz «tradicionalan» pojam pismenosti – vještine pisanja, čitanja i (ponegdje) računanja – razumijeva osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje.
Kao zaključak učenici su dobili definiciju pismenosti, a koja je korištena pri popisu stanovništva iz 2001. godine- Pismena je osoba sa ili bez škole ako može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati, odnosno pisati.
Na kraju sata učenici su dobili dva zadatka za domaći rad: 1. Pogled kroz prozor učionice broj 6! Pogled kroz prozor učionice u školsko dvorište: Opišite fotografiju i odaberite naslov fotografije koji ju najbolje opisuje, 2. Istražujemo kojim pismom pišu Slovenci, Srbi, Mađari, Nijemci, Finci.
Već prema tradiciji tijekom nastavne godine vršimo usluge rentanja kemijske olovke za Kolajnu ljubavi br. 5551 / Moja Afrika / 0,20 centi /.
Izvori:
