Smještena na 30-tak kilometara zapadno od Zagreba, ova jedinstvena cesta poput niti povezuje vinorodne brežuljke Plešivice, koji se kao jugozapadni dio Žumberačkog gorja, postepeno, od viših prema nižim, poput valova pri izdisaju, spuštaju prema Jastrebarskom gdje nestaju. Pored lijepe prirode te ugodnih brojnih domaćinstava koja nude dobru hranu i vina, Plešivička vinska cesta skriva i mnoge kulturne znamenitosti te nudi razne sportske i rekreativne sadržaje. Zbog svega navedenog, ona predstavlja širokom broju ljudi različitih afiniteta zanimljivu kulturno-povijesnu, sportsko-rekreativnu i gurmansku rutu, koju za lijepog i suhog vremena obilaze mnogi zaljubljenici u prirodu, kvalitetno vino i gurmanske domaće specijalitete, te biciklisti, planinari i trkači, a zimi čak i sanjkaši.
Od davnina poznat vinski kraj
Bez obzira s koje se strane, jaskanske ili samoborske, prilazi Plešivičkoj vinskoj cesti, već pri prvom susretu svatko tko dolazi u dodir s njom ostaje zadivljen prostranošću krajolika kojim se ona prostire i koji povezuje, a koji čine uglavnom vinogradima kultivirana brdašca i udoline, koji posebice tijekom proljeća pa sve do kasnog ljeta, podsjećaju na skamenjeno uzburkano zeleno more. Također, upravo zbog položaja koje zauzima mnoštvo manjih i većih vinograda razasutih po brežuljcima Plešivice, mnogi će ih rado usporediti s amfiteatrima, a samu vinsku cestu asocirati s minijaturnom Toskanom nadomak Zagreba.
Pretpostavlja se da je zbog svog povoljnog prirodnog položaja prema sunčanom jugu i povoljne klime na Plešivici od davnina prisutan uzgoj vinove loze koju su ovdje među prvima kultivirali stari Tračani, Ilir, Kelti i Rimljani. Ova tradicija i vještina uspješno se nastavila prenositi stoljećima na nove generacije, sve do danas, o čemu svjedoči oko četrdesetak trenutno prisutnih domaćih vingradarskih obitelji koje ovdje uzgajaju razne 
autohtone i strane sorte kvalitetnog bijelog i crnog grožđa od kojeg prave vrhunsko vino.
Tako se ovdje od brojnih autohtonih sorti između ostalog uzgajaju silvanac zeleni, plavec žuti i šipelj, te najpoznatiji među njima – mlado vino portugizec. S druge pak strane, od brojnih stranih poznatih sorti na Plešivici mogu se izdvojiti bijeli, crni i sivi pinot, zatim bijeli i crveni traminac te rajnski rizling. Valja istaknuti da pored kvalitetnog vina i hrane, neka od domaćinstava nude i smještaj posjetiocima koji su željni boljeg upoznavanja s ovim krajem.
U središtu Plešivičke vinske ceste
Važno je istaknuti da se pored mjesta Plešivice, istoimena vinska cesta grana i prolazi brojnim drugim slikovitima mjestašcima, te se nadovezuje na svetojanski i samoborski kraj, a samo neka od mjesta u kojima se nalaze vinogradi vinara Plešivičke vinske ceste su Jurjevčani, Lokošin i Vranov Dol, Prilipje te Prekrižje Plešivičko. 
No, budući da mjesto Plešivica predstavlja značajnije i nezaobilazno naselje ove slikovite rute, o njemu će biti više riječi u nastavku. Naime, ovo skladno uklopljeno mjesto uz strme, ali pitome padine istoimene gore, na prvi pogled djeluje kao da s visine stražari i nadgleda samu vinsku cestu i njene glavne toponime koji su s njenih terasa i obronaka uglavnom dobro vidljivi. U samom centru mjesta, koji čini maleno raskrižje, nalazi se više domaćinstava s vinskim podrumima, ali i starijih gospodarskih, općinskih i turističkih zgrada koje svojim dimenzijama i arhitekturom otkrivaju da je Plešivica iz povijesne perspektive bila i jest značajno društveno središte ovog područja.
Pored spomenutog, u samom mjestu se nalazi i više oznaka i putokaza koji upućuju na ostale
vinotočionice, vinograde i domaćinstva Plešivičke vinske ceste, što posjeticima olakšava potragu za željenim mjestom posjete. Također, u centru se nalazi i stari zdenac natkrit hladom drveća ispod kojeg se može okrijepiti vodom i odmoriti na jednom od izrezbarenih drvenih stolica. Nasuprot zdenca, preko ceste, stoji crkva sv. Jurja koja se spominje još od 14. stoljeća i koja predstavlja vrijedan kulturni spomenik. Odavde se pruža impresivan pogled na plešivički vinski kraj isprepleten vinogradima, kućama, kletima, cestama i puteljcima. Isto tako, iz ove pozicije se vidi i obližnja kapela sv. Franje Ksaverskog iz 17. stoljeća i njeno groblje, koji su smješteni na obližnjem brežuljku ispod kojeg se prostiru vinogradi.
Nadalje, ispod crkve sv. Jurja uz cestu, naniže, u smjeru prema Jasterbarskom, nalazi se i restoran Ivančić u kojem se mogu kušati vrsna domaća vina i specijaliteti na terasi koja isto tako nudi lijep pogled na vinorodne plešivičke brežuljke. Međutim, prije spomenutog restorana, nalazi se jedan vrlo zanimljiv i jedinstven spomenik koji svakako valja istaknuti. Radi se kamenoj ploči podignutoj ispod jedinog serpentinastog nadvožnjaka u mjestu, koji je podignut 2012. godine u spomen 105. godišnjice od prvog prvenstva Hrvatske u sanjkanju, koje je baš ovdje održano još davne 1907. godine. Također, važno je dodati da se uz istu cestu u smjeru spuštanja prema Jaski, smjestila i nedavno (tek 2010. godine) obnovljena lijepa stara zgrada područne škole „Plešivica“, koja predstavlja spomenik kulture.
Berba grožđa, vinske svečanosti i ostali sadržaji plešivičkog kraja
Iako tijekom cijele godine privlači posjetitelje, Plešivička vinska cesta ponajviše zrači posebnom atmosferom tijekom kasnog ljeta i jeseni kada traje berba. Tako već krajem ljeta plešivički brežuljci počinju odisati dozrelim grozdovima, stvarajući pritom ugodnu aromu u zraku. U ovo vrijeme vrijedni berači koje često čini po više familija i prijatelja, unose radostan nemir u svoje vinograde, skupljajući plodove svoje cjelogodišnje briga i truda u košare i posude, koje kasnije uglavnom traktorima prevoze Plešivičkom vinskom cestom do vinarija i podruma u kojima se mošt pretvara u plemenitu vinsku kapljicu.
Važno je istaknuti da su cjelogodišnji vinogradarski radovi kroz vrijeme ovdje prerasli u domaću pučku tradiciju, prema kojoj se svaka faza obrade vinograda kroz godinu obilježava slavljenjem vinogradarskih svetaca u obliku vinskih svečanosti. Tako se tijekom radova u plešivičkim vinogradima u siječnju obilježava Vincekovo, u travnju Jurjevo, u svibnju Urbanovo, u lipnju Ivanje, u rujnu Miholje te konačno, u studenom 
najpoznatije Martinje, kada se krsti mlado vino.
Pored berbe i vinskih svečanosti, Plešivička vinska cesta i njena okolica nude mogućnosti i organizirane aktivnosti s natjecanjima za razne sportove kao što su biciklizam, trčanje, planinarenje, jahanje, motocross i ribolov, kao i za letačke sportove poput padobranskog letenja (tj. paraglidinga). Također, od jedinstvenih sportskih sadržaja koji se ovdje nude svakako valja istaknuti već spomenuto sanjkanje koje na Plešivici ima stoljetnu tradiciju, i koje tijekom zimske sezone dodatno obogaćuje turističku ponudu ovog kraja.
Budućnost Plešivičke vinske ceste
Sudeći po trenutnom velikom broju kvalitetnih domaćinstava, vinograda, vinarija i izvrsnih vina, te upravo zbog prelijepog kulturnog i prirodnog krajolika koji pruža mogućnosti za daljnji razvoj raznih oblika turizma, može se zaključiti da Plešivičku vinsku cestu čeka daljnji razvoj i procvat te prepoznavanje njene vrijednosti i potencijala na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ova jedinstvena slikovita ruta, svakako je više od obične staze na kojoj se može nabaviti domaće vino, budući da pri susretu s njom moraju biti uključena sva osjetila kako bi se na relativno malom prostoru uspjelo doživjeti sve njene dimenzije koje bi se ugrubo mogle podijeliti na kulturno-povijesnu, pejzažnu, sportsko-rekreativnu te vinsku i gurmansku komponentu. Zbog svega navednog, Plešivička vinska cesta se svakako ubraja u destinacije kontinentalne Hrvatske vrijedne svake pažnje.
Konzultirani izvori:
http://www.tzgj.hr/hr/karte/plesivicka_vinska_cesta_karta.html
http://www.mps.hr/UserDocsImages/VINO/ZOI/Ple%C5%A1ivica.pdf
http://www.zagrebacka-zupanija.hr/vijesti?year=2010&id=918
http://www.tzzz.hr/mjesta/jastrebarsko/japetic-i-plesivica/
http://putpodnoge.hr/odredista/134
http://www.jastrebarsko.hr/jastrebarsko/kuturna_bastina/sakralni-objekti/
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
