Osim što razvija gotovo sve mišićne skupine, plivanje pozitivno djeluje na kardiovaskularni sustav, koordinaciju i izdržljivost. Posebnu vrijednost ima za učenike s intelektualnim teškoćama jer doprinosi smanjenju stresa, razvoju socijalnih vještina, jačanju samopouzdanja te unaprjeđenju motoričkih sposobnosti.
Cilj i svrha istraživanja
U tom kontekstu u Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar provedeno je istraživanje od veljače do kraja ožujka 2025. godine. Istraživanje je osmislila i provela učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture Kristina Kralj. Istraživanje je obuhvatilo 39 učenika od 1. do 7. razreda lakih intelektualnih teškoća. Primarni cilj bio je procijeniti plivačke sposobnosti učenika te ispitati interes roditelja i samih učenika za sudjelovanjem u programima učenja i usavršavanja plivanja.
Metoda istraživanja
U tu svrhu korišten je strukturirani upitnik koji je sadržavao pitanja o plivačkom predznanju učenika, kao i o motivaciji za dodatno učenje plivanja. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da 29 od ukupno 39 učenika ne zna plivati, što čini 74,36 % ispitanika. Utvrđeno je da 10 učenika, odnosno 25,64 %, zna plivati. Ovi podaci jasno potvrđuju hipotezu da većina učenika Centra Tomislav Špoljar nema razvijene temeljne plivačke vještine.
Rezultati istraživanja
Rezultati su pokazali da 32 učenika, odnosno 82,05 % od ukupno svih testiranih učenika, izražava želju za učenjem ili unaprjeđenjem svojih plivačkih sposobnosti, uključujući i dio učenika koji već posjeduju osnovno plivačko znanje. Manji broj tj. 7 učenika (17,95 %) ne pokazuje interes za uključivanje u takve programe. Važno je napomenuti da se ovi podaci odnose isključivo na ciljanu skupinu učenika koja je sudjelovala u istraživanju, a ne na cjelokupan broj učenika Centra Tomislav Špoljar.
Interes roditelja
Interes roditelja također je bio predmet istraživanja. Rezultati su pokazali da veliki broj roditelja pokazuje interes za uključivanje njihove djece u programe plivanja. Interesom roditelja potvrdila se opravdanost potrebe za sustavnim pristupom ovom važnom aspektu razvoja učenika s intelektualnim teškoćama.
Preporuke za daljnji razvoj
Na temelju dobivenih podataka, preporučuje se pokretanje ciljanog školskog programa plivanja u sljedećoj školskoj godini. Program bi imao za cilj smanjiti broj učenika koji ne znaju plivati, povećati sigurnost učenika u vodenom mediju te doprinijeti poboljšanju dosadašnjih znanja plivanja. S obzirom na specifične potrebe populacije, izuzetno je važno da program uključuje stručno osposobljene profesore i edukacijske rehabilitatore. Važnu je kontinuirano informiranje i edukacija roditelja o koristima plivanja te sadržaju i strukturi samog programa.
Zaključak
Jedan od očekivanih učinaka ovog istraživanja je upravo pokretanje sustavne inicijative za uključivanje učenika u školu plivanja tijekom sljedeće školske godine, s ciljem da se broj neplivača među učenicima smanji i da se svakom djetetu omogući razvoj osnovnih plivačkih vještina. Rezultati istraživanja jasno ukazuju na potrebu za sustavnim razvojem i implementacijom školskog programa plivanja u Centru Tomislav Špoljar. Uvođenjem takvog programa moguće je značajno unaprijediti zdravlje, sigurnost i kvalitetu života učenika. Ujedno, ovim će se pristupom omogućiti veće uključivanje djece u sportske aktivnosti, što je u skladu s ciljevima inkluzivnog obrazovanja i cjelovitog razvoja djece s teškoćama u razvoju.
