Ove su godine u fokusu razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine.
Rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos pokazuju koliko je važno omogućiti prilike za obrazovanje i razvoj vještina iz područja medijske pismenosti.
- 65,1 % ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule
- 43,6 % mladih (16 – 25 godina) imalo je priliku učiti o medijima
- Mlade (16 – 25 godina) najviše brine utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, internetsko nasilje (primjerice cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari) te seksualizirani sadržaji
- Najčešći izvori informiranja o aktualnim temama u općoj su populaciji internetski portali i televizija, a kod publike od 16 do 25 godina internetski portali i utjecajne osobe/influenceri.
U okviru Dana medijske pismenosti održat će se brojna događanja – predstave, panel-rasprave, predavanja i radionice u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama, kinima, na pučkim otvorenim učilištima i u drugim ustanovama.
Dane medijske pismenosti pokrenuli su 2018. godine Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku kako bi educirali i informirali djecu, roditelje, odgojitelje i nastavnike na području medijske pismenosti. Dani medijske pismenosti platforma su za suradnju i razvoj projekata medijske pismenosti te podršku edukatorima razvojem materijala za medijsko obrazovanje, a provode se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Od 2018. do 2023. godine Dani medijske pismenosti uključili su više od sto tisuća djece, adolescenata i odraslih u više od 1800 događanja.