Fokus su obrazovanje, radno mjesto, otvoreni prostor, sportski klubovi, fitness centri i #BeActive Night. Sve zemlje sudionice organizirale su aktivnosti i događaje na nacionalnoj razini. U Republici Hrvatskoj Europski tjedan sporta obilježen je od 23. do 30. rujna 2020. godine. Namijenjen je svima bez obzira na dob, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost i kao takav otklanjanja ustaljene stereotipe o tome tko može sudjelovati u kojem sportu. Tjedan sporta sa svojim službenim sloganom okuplja pojedince, tijela javne i lokalne zajednice, sportske organizacije i organizacije civilnog društva i privatni sektor.
Svaki oblik tjelesne aktivnosti bez obzira održava li se u unutarnjim ili vanjskim prostorima u znatnoj mjeri doprinosi dobrobiti cjelokupnog čovječanstva. Međutim, u praksi, rezultati najnovijih istraživanja, a naročito u vrijeme lockdowna izazvanog pandemijom koronavirusa, pokazuju izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti u većini zemalja u cijelome svijetu. Imajući u vidu i dalje sveprisutnu opasnost zaraze velikog broja osoba svih dobnih skupina, brojni sportski klubovi i škole ograničili su boravak u zatvorenim prostorima. Europski tjedan sporta odgovor je na taj izazov, jer planirane aktivnosti velikim dijelom organiziraju se na otvorenom. S obzirom na središnju temu ovogodišnjeg tjedna sporta od kojih je jedna i obrazovanje, cilj je bio potaknuti učenike i ukazati na važnost tjelesne aktivnosti, jer u školi dijete provodi velik dio dnevnih aktivnosti i škola je jedan od najpoticajnijih prostora za iskazivanje i razvijanje djetetovih sposobnosti. Vrijednost i važnost tjelovježbe i aktivnog načina života prepoznatljiva je odavno pa se latinska izreka “u zdravom tijelu je zdrav duh” često citira. Redovito bavljenje sportskim aktivnostima, uvažavajući uz to vlastite mogućnosti, označava zdrav stil života pripremajući nas za sretan i bezbrižan život u trećoj dobi. U školi učenici imaju dva sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture i nastavnik je taj koji svojim sposobnostima i znanjima treba na najbolji mogući način iskoristiti raspoloživo vrijeme, materijalno-tehničke uvjete, opremu, sredstva i pomagala i omogućiti učenicima kvalitetan rad s naglaskom na potrebitost tjelesne aktivnosti.
Nastavnik je taj koji nastavu tjelesne i zdravstvene kulture mora učiniti raznovrsnom, zanimljivom i pristupačnijom učenicima.
Inicijative poput Europskog tjedna sporta potiču nastavnike na drukčiji pristup. Stoga su u Gimnaziji Vukovar odlučili povezati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture sa satima razrednika kako bi dobili više vremena za boravak na otvorenom. Aktivnost su nazvali “Sve za zdravlje – zdravlje do svih”. Učenici su cijeli tjedan dolazili biciklima i na rolama u školu, a na nastavi TZK-a i satu razrednika posjećivali su vježbališta na otvorenom kao što su Park šuma Adica i biciklirali su sada već prepoznatljivom novom šetnicom uz rijeku Dunav. Bicikliranje i vježbanje na otvorenom oblici su rekreacije koje nedvojbeno imaju brojne zdravstvene dobrobiti – fizičke i mentalne. Vježbanje na otvorenom omogućuje zabavnu rekreaciju koja je primjerena za sve dobne skupine. Sprave na vježbalištima na otvorenom (teretane na otvorenom) sigurne su i učinkovite jer nema opterećenja za tijelo. Popularni naziv ovakvih vježbališta je “Street workout”, a podrazumijeva treniranje s težinom vlastitog tijela na otvorenom prostoru. “Street workout” promovira zdrav stil života i odličan je za razvoj muskulature cijeloga tijela. Ovakav koncept treninga osmišljen je kako bi testirao krajnje granice snage i izdržljivosti, a osim fizičke, razvija i psihičku snagu osnažujući duh, podižući raspoloženje i pozitivnu energiju.
“Street workout” pojavio se 90-ih godina 20. stoljeća u Rusiji, Ukrajini i SAD-u. Nastao je kao rezultat subkulture vježbanja na ulici, parkovima i igralištima, a vježbe se izvode na preči za zgibove, paralelnim prečkama i horizontalnim ljestvama. Ovakav način vježbanja na otvorenome puno je zabavniji i ugodniji od trčanja na traci u zagušljivim fitnes klubovima. Osim toga, osobe koje nisu vične trčanju, mogu slobodnije koristiti ruke i noge nego što to mogu na uskoj traci za trčanje. Autori jednoga britanskog istraživanja obznanili su da su bicikliranje i vježbanje na otvorenom jedne od najpogodnijih tjelesnih aktivnosti za većinu populacije, jer ih je moguće jednostavno uklopiti u dnevnu rutinu, mogu se izvoditi različitim intenzitetima i imaju malo neželjenih popratnih učinaka, što se i pokazalo istinitim.
U ovoj hvalevrijednoj inicijativi sudjelovalo je oko 200 učenica i učenika Gimnazije Vukovar u trajanju aktivnosti od najmanje 120 minuta. Osim što su se dobro zabavili, podignuli su razinu osviještenosti o važnosti tjelovježbe i korištenju bicikla kao prijevoznog sredstva koji doprinosi očuvanju okoliša. Budući da im je namjera nastaviti promicati odgovornost za sebe i zajednicu kroz očuvanje i unaprjeđivanje psihofizičkog zdravlja, nastojat će vježbanje na otvorenom i bicikliranje približiti što većem broju učenika, jer ne samo što ovakav oblik rekreacije jača imunitet i poboljšava zdravlje već nas čini sretnijima, zadovoljnijima i ponajviše druželjubivim osobama.
U konačnici, sretna djeca uspješna su u školi, a djeca su prirodno sretna kada se kreću, igraju i stvaraju. To im zadovoljstvo otvara nove vidike za eksperimentiranje, učenje i razvijanje.
