Mnogi ni ne počinju stvarno učiti dok flomasterom ili kemijskom olovkom ne podcrtaju ključne dijelove zadane literature. Iako su vas učili kako je ovo najpouzdanija metoda da zapamtite gradivo, reporter New York Timesa koji se bavi znanošću tvrdi kako je podcrtavanje jednostavno gubitak vremena.
Podcrtavanje neće pomoći da bolje naučite gradivo
– Čini vam se da kada nešto podcrtate shvatite da se radi o bitnim dijelovima, kao i da biste ih trebali zapamtiti zato jer ste ‘rekli mozgu da su važni’, no on ne prima takve naredbe, rekao je Benedict Carey za Business Insider.
Umjesto da ‘govorite’ mozgu da je nešto vrijedno upamtiti, tvrdi reporter, morate mu pokazati što je bitno. To možete učiniti ponavljanjem, testiranjem i iskorištavanjem onoga što edukacijski psiholozi zovu ‘poželjna teškoća’, empirički verificiran princip koji pokazuje da ljudi imaju bolje dosjećanje kada koriste mentalni trud.
Učenje koje se čini teškim bolje ugrađuje znanje u vašu memoriju, dok učenje koje se čini laganim nestaje kao snijeg koji pada po vodi, pokazuje istraživanje. Taj se proces događa na fizičkoj razini – kada pokušate povratiti ideju iz svoje memorije, osnažujete neurološke puteve koji su povezani s njom.
Kartice s informacijama o materiji puno su bolji izbor
Upravo zato su kartice s informacijama efektivan alat za učenje, i to zato jer vas forsirau da iskopate ideju iz memorije, za razliku od podcrtavanja uz pomoć koje ne utiskujete znanje u svoj mozak.
– Učitelji koji si upoznati s ovim principom ohrabrit će učenike i studente da stvore vlastite kratke preglede i sheme materijala bez da gledaju u knjigu, zato jer potonje pasivan način učenja. Za razliku od toga, stvaranjem vlastite okosnice onoga što učite zaista na efektivan način proučavate materijal, objasnio je Carey.
To je još jedan razlog zbog kojeg se mnogi oslanjaju na metodu podcrtavanja – osjećaju da se radi o boljoj tehnici od ‘flash’ kartica. Pokušavanje da se sjetite nečega iz memorije zahtijevaju mentalni napor, što može pričinjavati nelagodu, dok samo ponavljanje podcrtanog djeluje mnogo lakše i ugodnije.
Koristite memorijske vježbe
Psiholozi taj dobar osjećaj nazivaju ‘tečnost’, osjećaj da zaista znate podcrtano kada to ponovno čitate, jer se radi o nečemu što prepoznajete.
– Tečnost je osjećaj da znamo nešto i da ćemo to znati i za sat, dan ili dva tjedna vremena. No, naravno, ono što čitate ili ponavljate danas neće vam biti dostupno kasnije ukoliko ne pokažete mozgu se radi o prioritetu. Ne možete samo reći mozgu što je važno podcrtavajući i podrazumijevajući da će to funkcionirati. Mozgu se treba akcijom pokazati da je nešto vrijedno zapamtiti, zaključuje Carey.
Korištenjem memorijskih vježbi poput elaboracije i generiranja možete bolje zapamtiti materiju koju trebate naučiti.
Tekst je prenesen sa stranice Srednja.hr
