Primjena postupka digitalizacije građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za približavanje vrijedne kulturne baštine korisnicima traje, s povremenim prekidima, od početka devedesetih godina prošloga stoljeća. Godine 1992. djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu digitalizirali su približno 3640 članaka o Domovinskome ratu iz hrvatskoga i inozemnoga tiska. Knjižnica je nastavila aktivnosti prijenosa građe u digitalni oblik 1995. godine digitalizacijom 200 crteža iz Grafičke zbirke NSK. Godine 2001. proveden je Pilot-projekt digitalizacije građe s posuđenom opremom za skeniranje. Digitalizirano je šezdesetak djela iz zbirki građe posebne vrste, a izbor građe objavljen je na CD-ROM-u.
Nabavkom skenera u 2004. godini uspostavljen je redoviti program digitalizacije građe Knjižnice, a proveden je i niz projekata digitalizacije građe – starih novina i časopisa, gramofonskih ploča na 78 okretaja, hrvatskih rukopisa u inozemnim ustanovama, razglednica, najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu, zemljopisnih karata i ostalih vrsta građe. Sve je to rezultiralo desecima terabajta digitalnoga sadržaja. Hrvatska kulturna i znanstvena baština prenesena u digitalni oblik obuhvaća najvrednije iz bogatih zbiraka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – od Vinodolskoga zakonika, djela Marka Marulića i Fausta Vrančića, zbirke hrvatskih inkunabula i gramatika, do elektroničkih knjiga suvremenih autora.
Skeniranje je samo jedan dio cjelovitoga procesa digitalizacije građe i osiguranja njezine dostupnosti korisnicima. Nedostatak sredstava za uspostavu cjelovite infrastrukture za upravljanje digitaliziranim sadržajima rezultirali su izgradnjom nekoliko specijaliziranih sustava i tematskih portala digitalne građe u projektima digitalizacije.
Premda podupire specifičnosti pojedinih vrsta građe, takav model izgradnje digitalne knjižnice nije osigurao opseg svih vrsta građe, a ni jedinstveni pristup svim digitalnim sadržajima na jednome mjestu. Stoga je započet rad na izgradnji sustava za upravljanje digitalnom građom zbirki građe posebne vrste i suvremenih digitalnih knjiga (sustav Indigo) te objedinjavanju različitih digitalnih zbiraka i tematskih portala izgradnjom središnje pristupne točke – portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
U sustavu digitalnih zbiraka pristupa se digitaliziranoj građi koju čine knjige, vizualna građa, kartografska građa, glazbena građa i rukopisi sa 1500 djela. Građa je dostupna i odabirom jedne od 25 zbiraka ili pristupom preko opisa projekta. Ostalim vrstama građe, kao što su novine, časopisi, disertacije, završni radovi i arhiv weba, pristupa se preko poveznica na specijalizirane portale.
Portal Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu samo je prvi korak koji bi trebao korisnicima omogućiti pristup raznolikim i nedovoljno objedinjenim sadržajima.
