Konferencija Obrazovanje x AI održala se 10. studenog u prostorima Algebra Spark Spacea u Zagrebu. Riječ je o trećoj obrazovnoj konferenciji u organizaciji portala srednja.hr kojom je proslavljen 12. rođendan portala. Srebrni partneri konferencije su Visoko učilište Algebra, Coca Cola HBC Adria, RIT Croatia, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i CARNET. Brončani partner konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Partneri konferencije su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Privredna banka Zagreb, Hrvatska zajednica županija i Kraš.
Umjetna inteligencija na nezaustavljivom je razvojnom putu i prodire u sve pore društva, a tako i u obrazovne sustave. Baš zbog toga bila je i tema ovogodišnje najveće obrazovne konferencije. Više o tome na otvaranju konferencije objasnio je glavni urednik i osnivač portala Marko Matijević.
– Ove godine slavimo 12. rođendan portala i tako ulazimo u tinejdžersku dob. Nekome je to puno, a nekome malo, no kada smo nastajali izumljen je SIRI asistent, a umjetna inteligencija već danas je glavna tema naše treće obrazovne konferencije. To dovoljno govori o njenoj važnosti općenito, a naročito u obrazovnom sustavu, istaknuo je Matijević u uvodnom govoru.
Konferenciju je otvorilo predavanje Borisa Jokića, ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, o utjecaju tehnologije na mlade generacije te izazovima koje obrazovnom sustavu u Hrvatskoj donosi nadolazeća era umjetne inteligencije.
– Potrebna je radikalna promjena sadašnjeg modela obrazovnog sustava, koji je prepun učenja pukih činjenica i nema nikakve šanse za opstanak u eri umjetne inteligencije. Potpuna digitalizacija sustava nije rješenje, već tehnologiju treba kontrolirano uvesti u sustav obrazovanja. Stvarno mislim da naš sustav može uspješno napraviti takvu promjenu, zaključio je Jokić.
Gosti konferencije slušali zanimljive rasprave o alatima umjetne inteligencije u obrazovanju
Na konferenciji je održano i nekoliko zanimljivih panela. Na prvom panelu je tako bilo riječi o tome kako na pravi način implementirati alate umjetne inteligencije na visoka učilišta te koji su izazovi s kojima će se na tom putu susresti dekani i profesori.
– U pojedinim strukama i studijskim programima će utjecaj umjetne inteligencije biti jako velik. Na tržištu rada ćemo morati pametnije birati karijere i ne natjecati se s onim područjima koja je stroj već preuzeo, već se s njima moramo zajedno komplementirati, rekao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.
Na panelu pod pokroviteljstvom RIT Croatia i Hrvatske zajednice županija doznalo se kakvi su stavovi ravnatelja i dekana hrvatskih škola i visokih učilišta o umjetnoj inteligenciji. Predstavljeni su segmenti rezultata istraživanja koje je pokazalo da su AI alati u našim obrazovnim institucijama s formalne strane još uvijek slabo zastupljeni, no i velika otvorenost nastavnog osoblja da se to promijeni.
– Sigurno smo na početku nove revolucije. Nipošto ne smijemo zabraniti AI alate na visokim učilištima, njezin potencijal i relevantnost u stvarnom životu jednostavno su preveliki, izjavio je Peter Schmidt, viši predavač na američkom koledžu RIT Croatia.
Gosti konferencije imali su priliku čuti i vrlo zanimljivo predavanje Renata Matejaša, ravnatelja Elektrotehničke škole Zagreb, koji je kontekstualizirao modularnu nastavu u strukovnom obrazovanju te odgovorio na pitanje hoće li uvođenje modularne dovesti do popularizacije strukovnih škola.
Profesorica s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Dijana Oreški, održala je predavanje i pregled utjecaja alata umjetne inteligencije na znanost i znanstvene radove od pojave ChatGPT-ja do danas.
S druge strane, Aleksandra Mudrinić Ribić iz CARNET-a publici je pokazala kako bi moglo izgledati obrazovanje u Hrvatskoj 2023. godine uz implementiranje alata umjetne inteligencije.
Teme o ‘supermladima’, zdravstvenom odgoju te vrednovanjima učenika i studenata
Važna tema konferencije bila je i nadolazeća ‘superizborna’ 2024. godina u kojoj će se održati parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Na panelu pod pokroviteljstvom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj imali smo prilike čuti što mladi misle o superizbornoj godini i hoće li im se politika pokušati približiti, čime se bave u svojoj zajednici kada nisu u školi i što je potrebno da se u Hrvatskoj izbore za sebe.
Važna tema konferencije bio je i zdravstveni odgoj, a predavanje Eli Pijace Plavšić, voditeljice radne skupine za izradu kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u Rijeci, nastojalo je dati odgovore na pitanja kako će isti izgledati, zašto nam je uopće potreban te hoćemo li opet doživjeti podjelu u društvu po ovom pitanju.
Konferenciju je zatvorio panel pod nazivom ‘Kako mjerimo uspjeh učenika i studenata?’. Odgovore na to pitanje dali su Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Bojan Trkulja, prodekan za nastavu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te Josip Šišmanović, ravnatelj Osnovne škole Sibinjskih žrtava. Govorilo se, između ostalog, o tome koliko ocjene sakrivaju i imaju li alternativu, kako mjerimo jesu li profesori dobri i kako im pomažemo da postanu bolji.
Vijest je preuzeta s portala srednja.hr.
