Postavljanjem spomenika Andriji Mohorovičiću Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Grad Zagreb na najbolji se mogući način odužuju znanstveniku i redovitom članu Akademije od 1898. do 1936. koji je ime svoga grada i svoje domovine pronio širom svijeta.
Andrija Mohorovičić (1857.–1936.) geofizičar je svjetskog glasa, jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena te jedan od rijetkih koji su do svjetski relevantnog otkrića došli radeći u Hrvatskoj, u Zagrebu. Po njemu je nazvana granica između Zemljine kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno Moho), jedan krater na Mjesecu te asteroid u području između Marsa i Jupitera.
Stoga je 2007. Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo formalnu inicijativu da mu se u Zagrebu podigne spomenik. U razdoblju od 2011. do 2013. Grad Zagreb je organizirao raspravu o mogućim lokacijama za postavljanje spomenika te je naposljetku kao najbolju lokaciju odobrio Park Grič, ispred zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda (danas Hrvatski povijesni muzej) gdje je Mohorovičić djelovao. Budući da je nakon toga inicijativa zastala, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti formirala je 2017. Odbor za podizanje spomenika geofizičaru Andriji Mohorovičiću.
Odbor je u sljedećim godinama osigurao financijska sredstva za provedbu natječaja za izradu idejnog kiparskog rješenja. Natječaj je proveden 2019., u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a prvu nagradu osvojio je akademski kipar Nikola Džaja. Gradska skupština Grada Zagreba je u prosincu 2020. jednoglasno odobrila projekt postavljanja spomenika u Parku Grič. Nakon toga je proveden javni natječaj temeljem kojega je lijevanje i postavljanje spomenika povjereno Ljevaonici Ujević.