Projektnu ideju osmislila je i njome koordinirala učiteljica hrvatskoga jezika Vjekoslava Hrastović. Nadograđivali su je brojni učitelji, svatko u svom području, korelacijama i međupredmetnim integracijama.
Učenici 6. c upustili su se u istraživačke avanture. Saznali su zašto se obilježavaju Međunarodni dan dječje knjige i Svjetski dan knjige, što je Noć knjige, zašto se i kada obilježava Dan hrvatske knjige. Pronašli su najstariju knjigu u svijetu i Hrvatskoj, saznali koja je najtanja, najdeblja, najprodavanija, najzabranjivanija, najčitanija knjiga. Dio je učenika zadatke obavio u knjižnicama kako bi saznali koje knjige najradije čitaju odrasli, a koje djeca u Osijeku. Najuzbudljiviji dio istraživanja bila je anketa među sugrađanima o navikama čitanja. Anketu su i grafički prikazali te sjedinili istraživački posao i matematička znanja. Sve navedene aktivnosti osmislila je i koordinirala njima učiteljica hrvatskoga jezika Vjekoslava Hrastović.
Učenici su 6. razreda u Maloj glagoljskoj akademiji naučili glagoljska slova i značenje brojevnih vrijednosti slova. Nakon tih aktivnosti, u korelaciji s likovnom kulturom, osmišljavali su svoje naslovnice knjiga glagoljičnim pismom. Aktivnost su s učenicima proveli učitelj likovne kulture Dubravko Milinković i učiteljica hrvatskoga jezika Vjekoslava Hrastović. Učiteljica Lena Cvenić Lijić je na izvannastavnoj aktivnosti s učenicima na glinene pločice utiskivala prva pisma – klinasto i hijeroglife. Praktičnom radu prethodilo je istraživanje o početcima pismenosti prvih civilizacija te zaključivanje zašto su izum pisma i knjiga važni za ljudsku civilizaciju i kojim su se materijalima koristili preci za svoje prve knjige (glina).
Učiteljica hrvatskoga jezika Magdalena Hasija u suradnji sa školskom knjižničarkom Irenom Bando, provela je aktivnost izrade digitalnih straničnika i interaktivnih igara sa šestašima. Straničnike u obliku kemijskog mementa izrađivali su i učenici 8.a s učiteljicom kemije Sanjom Merdić.
U okviru nastave Engleskoga jezika učenici su izrađivali digitalne knjige na engleskom jeziku. Prvo su odabirali bajke, basne ili kratke priče koje žele predstaviti u digitalnoj knjizi. Oni najkreativniji su čak izmislili i napisali svoje priče na engleskom jeziku. Nakon što su ih izradili, šestaši su prema točno zadanim kriterijima morali pročitati i vrednovati knjige osmaša, a osmaši njihove. Projektni je zadatak osmislila i provela učiteljica engleskoga jezika Iris Zorić.
Interaktivnu digitalnu knjigu o Franji Krežmi osmislili su i učenici 5. razreda na izvannastavnoj aktivnosti Kreativna stvaralica, a prema zamisli i pod vodstvom učiteljice Vjere Kurtović. Uz biografske podatke o najpoznatijem osječkom skladatelju, u digitalnoj knjizi su se našle Krežmine skladbe, digitalna igra o njegovom životu i djelu te niz drugih zanimljivosti.
Učenici 8. razreda projektnu su aktivnost izrade knjige na preklop povezali s djelom za cjelovito čitanje Starac i more. Zadatak je bio zadanu analitičku obradu djela povezati s tehničkom izvedbom te izraditi modele knjiga na preklop uz oslikavanje naslovnice. Aktivnost je osmislila i prema opisniku vrednovala učiteljica hrvatskoga jezika Vjekoslava Hrastović.
Na satima Biologije osmaši su s učiteljicom Vesnom Ovničević uspoređivali i otkrivali kako je molekula DNA u stanici poput knjiga u knjižnici. Na satima matematike i fizike učiteljice Danijela Zorinić i Marija Eling provele su s učenicima projektne zadatke pisanja matematičkih priča i rješavanja istih, određivanja volumena različitih knjiga, povezivanja matematike i glazbe.
Prema zamisli učiteljice hrvatskoga jezika Vjekoslave Hrastović učenici šestih razreda su na satu tehničke kulture izradili kućicu za knjige od drveta. Praktičnim radom mjerenja, rezanja, spajanja i drugim vještinama upravljao je učitelj Ivo Grgić. Učenici 8.a kućicu su oslikali pod vodstvom učiteljice Đurđice Janković. Učenike smo odlučili poticati na čitanje i razvoj čitalačkih navika te ih motivirati za aktivnost čitanja u slobodno vrijeme. Kućicu smo napunili, uz angažman školske pedagoginje Ane Vukojević, s 32 nova, suvremena naslova za slobodnu posudbu. Knjige su nam velikodušno donirale izdavačke kuće Školska knjiga i Alfa.
Posuđivanjem i vraćanjem knjiga kada žele, čitanjem prema vlastitoj želji i pobudi, učenici razvijaju odgovoran odnos prema knjigama i čitanju. Nakon pročitanog djela, čitatelji knjigu vraćaju u kućicu i omogućuju drugima posudbu iste, naravno, uz preporuku za čitanje. Kućica puna knjiga ubrzo je postala prazna što je dokaz da učenici ipak rado čitaju u slobodno vrijeme! Sve navedene projektne aktivnost pokazale su se pravim primjerima dobre prakse u suvremenoj nastavi, približavajući knjigu i čitanje učenicima.
Autorice teksta: Vjekoslava Hrastović i Ana Vukojević
