Na ovaj poziv, u kategoriji razvoja scenarija mogu se prijaviti samostalni autori i autorice, a u kategoriji razvoja projekta nositelj prijave je produkcijska kuća. Pod dugometražnim igranim i dugometražnim animiranim filmovima koji su predmet poziva podrazumijevaju se djela namijenjena kinoprikazivanju i čije predviđeno trajanje nije kraće od 70 minuta. Rok za prijavu je 11. rujna 2024.
Naslovi za djecu i mlade u samom su vrhu gledanosti domaćeg filma te u kinima gotovo uvijek ravnopravno konkuriraju holivudskim hitovima. Najveće uspješnice od osamostaljenja su animirana i igrana ekranizacija pustolovina Šegrta Hlapića (Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1997. i Šegrt Hlapić iz 2013.), a izvanredne rezultate ostvarila su i četiri nastavka iz serijala o Koku (Koko i duhovi, 2011., Zagonetni dječak, 2013., Ljubav ili smrt, 2014., i Uzbuna na Zelenom Vrhu, 2017.), zatim Duh u močvari (2013.), Moj dida je pao s Marsa (2019.), Anka (2017.) i drugi. U posljednjih godinu dana najveći su domaći hitovi u kinima također bila dva filma za djecu – Dnevnik Pauline P. i animirani Cvrčak i mravica koje je pogledalo 92, odnosno 81 tisuća gledatelja. Osim po broju prodanih kinoulaznica, svi su ovi naslovi postali i dijelom školske ‘filmske lektire’, za mnoge su dostupni i opširni metodički nastavni materijali, a uspjeh su jednako ostvarili na međunarodnim festivalima kao i kod kritike. Cvrčak i mravica, spomenimo, prošle godine postao je prvi animirani film koji je osvojio je Zlatnu arenu za najbolji scenarij u Puli (potpisuju ga Rona Žulj i Luka Rukavina).
Ovim se posebnim javnim pozivom žele dodatno potaknuti razvojne faze te time posljedično proizvodnja i plasman domaćeg dugog metra namijenjenog dobnim skupinama djece i mladih, bilo da se radi o ekranizacijama književnih predložaka ili originalnim djelima.
Sâm sustav poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, kakav postoji i u drugim europskim kinematografijama, HAVC je pokrenuo 2010. godine. Cilj ovog programa je povećati količinu, kvalitetu i raznovrsnost filmskih ideja i priča te omogućiti razvoj filmova kroz više faza (scenarij–projekt–proizvodnja), stimulirati koprodukcijske investicije u hrvatski film te, u konačnici, da što više filmova nađe svoj put do publike. Također, ovakvim se mehanizmima potiče uključivanje šireg dobnog raspona filmskih stvaraoca u procese audiovizualne proizvodnje, rodno ravnopravnija zastupljenost autorica i autora, kao i diversifikacija kreativnih afiniteta, žanrovskih izričaja i dr.
Uz poticanje razvoja filmova odnosno audiovizualnih djela namijenjenih kinoprikazivanju, od 2010. se godine paralelno provodi i istovjetni program razvoja scenarija i projekata televizijskih djela, koji uključuje i kategoriju kreativnih TV formata za djecu i mlade. Ovim javnim pozivima sufinancira se proces stvaranja završne faze scenarija ili projekta i to u obliku poticaja za razdoblje od 6, 12 ili 24 mjeseca (ovisno o pojedinoj kategoriji i radi li se o filmskom djelu ili TV seriji).
Sve detaljne informacije o uvjetima i provedbi poziva za razvoj scenarija i projekata dugometražnih igranih i animiranih filmova za djecu i mlade možete pronaći na ovoj poveznici.
Tekst je prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće
