Osim izvršavanja naših svakodnevnih obveza, internet i društvene mreže omogućavaju nam upoznavanje novih ljudi, “virtualno” druženje i razmjenu ideja, olakšavaju učenje, omogućavaju savladavanje novih vještina i razvoj specifičnih kompetencija, komunikaciju s prijateljima, poznanicima ili kolegama koji su nam daleko te još mnogo toga. S obzirom na sve te, ali i brojne druge mogućnosti koje nam pruža internet, ne čudi da trenutačno u svijetu ima više od četiri i pol milijarde aktivnih korisnika interneta, a gotovo četiri milijarde njih aktivno je na barem jednoj društvenoj mreži.
Svako naše ponašanje, pa tako i korištenje društvenih mreža, motivirano je nekom potrebom koju nastojimo u određenom trenutku zadovoljiti. Potrebe ljudi kreću se od fizioloških (kao što su disanje, hrana i tekućina, spavanje i odmor), preko potrebe za sigurnošću (primjerice tjelesna, zdravstvena, imovinska), potrebe za ljubavlju i pripadanjem (prijateljstvo, obitelj, intimni partnerski odnosi), potrebe za poštovanjem (kao što je samopoštovanje, poštovanje od drugih) do potrebe za samoaktualizacijom (u vidu, primjerice, kreativnosti, spontanosti, moralnosti).
Kada koristimo društvene mreže, često to radimo automatski, bez puno razmišljanja o tome zašto nam to iskustvo treba te što nam ono u određenom trenutku pruža. Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način, odnosno da društvene mreže koristimo tako da uživamo u svim prednostima koje nam one pružaju, ali da se pritom brinemo o svojoj dobrobiti i dobrobiti drugih.
1. Mladi društvene mreže najčešće koriste u svrhu socijalizacije i komunikacije s vršnjacima. Konkretnije, kao motive vezane uz ovu potrebu mladi ističu činjenicu da većina njihovih prijatelja koristi društvene mreže, pa ih stoga i oni koriste. Isto tako, društvene im mreže omogućavaju da u bilo kojem trenutku stupe u kontakt sa svojim prijateljima, da održavaju kontakt s onima koje ne vide često te da komuniciraju s članovima obitelji. Također, one im pružaju priliku za stvaranje novih odnosa. Uz pomoć društvenih mreža zaista možemo barem djelomično zadovoljiti svoju potrebu za bliskošću, ljubavlju i pripadanjem. Na primjer, ako nismo u mogućnosti susresti se s prijateljem uživo, komuniciranje putem neke od društvenih mreža može nam pomoći u razvijanju tog odnosa. Treba, međutim, spomenuti da određeni dio mladih potvrđuje kako im je draže družiti se s vršnjacima putem društvenih mreža nego uživo.
Ako isključivo na taj način zadovoljavamo svoju potrebu za bliskošću, to dugoročno može imati nepoželjan utjecaj na našu psihološku dobrobit i kvalitetu odnosa koje stvaramo. U tom bi slučaju bilo vrijedno razmisliti o tome što nas sprječava da se susretnemo s drugima izvan virtualnog okruženja. Moguće je da se ne osjećamo ugodno u direktnoj komunikaciji s drugima jer smo u takvim situacijama nesigurni ili ne znamo o čemu razgovarati, kako se ponašati. Danas su dostupni razni načini kako se problemi poput navedenog mogu uspješno savladati uz pomoć razgovora i uvježbavanja pojedinih socijalnih vještina.
2. Kao vrlo čest motiv korištenja društvenih mreža adolescenti navode i dosadu te potrebu da im čim prije prođe vrijeme. Stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja danas sve više ističu važnost dokolice, odnosno onih trenutaka u danu kada naša pozornost nije nužno usmjerena na neki sadržaj. Potreba za zabavom također je često spominjan motiv korištenja društvenih mreža kod adolescenata jer da nam one nude neograničenu količinu sadržaja koji nas vrlo brzo i u bilo kojem trenutku može zabaviti.
Zabava može imati pozitivan učinak na naše mentalno zdravlje i psihološku dobrobit, no može biti problematično ako smo pretjerano usmjereni na taj osjećaj te zbog toga zanemarimo neke druge aktivnosti i/ili odnose.
3. Važno je osvijestiti i koristimo li društvene mreže kako bismo skrenuli pozornost s nekih neugodnih iskustava i osjećaja. Dio adolescenata kod sebe prepoznaje upravo tu potrebu te navodi kako ponekad društvene mreže koriste kako ne bi mislili na probleme koje imaju, kako bi izbjegli neugodnu aktivnost/obvezu ili kako bi se lakše nosili s osjećajem samoće.
Izbjegavanje neugode dugoročno može rezultirati nekim neželjenim posljedicama, i bilo bi korisno tražiti načine kako se s njome nositi. Tu nam uvijek može pomoći razgovor s osobom od povjerenja o neugodi koju nam određene situacije izazivaju te suočavanje s takvim situacijama uz podršku drugih.
4. Dobro je osvijestiti imamo li potrebu da se brzo osjećamo ugodno i dobro. Zaista, velika je vjerojatnost da ćemo se brzo osjećati zadovoljno kada na nekoj od društvenih mreža objavimo fotografiju, status ili komentar. Društvene mreže omogućuju brzu, gotovo istovremenu, reakciju naših prijatelja na taj sadržaj, koja je vrlo često pozitivna i kod nas može izazvati ugodu. U tim trenucima mi doživljavamo nešto što nazivamo istovremeno zadovoljstvo (engl. instant gratification). Vrlo brzo nakon našeg ponašanja (npr. objave na društvenim mrežama) slijedi nagrada (pozitivna povratna informacija od drugih), zbog čega u tim trenucima naš mozak potiče proizvodnju dopamina, tvari koja je povezana s doživljavanjem zadovoljstva i osjećajem da smo na neki način nagrađeni. Problem je u tome što se s vremenom može dogoditi da postanemo pomalo ovisni o tom dobrom osjećaju. Takvo brzo zadovoljstvo sve češće nam treba ili nam je potreban veći broj likeova da bismo zadovoljstvo osjetili.
Baš zato je važno da svoje potrebe za ljubavlju, pripadanjem i poštovanjem pokušamo ispuniti kroz različite aktivnosti u svom životu.
5. Društvene mreže mladima često služe za informiranje, učenje i usvajanje novih vještina jer pružaju brz i lak pristup aktualnim vijestima i informacijama te relevantnim izvorima uz pomoć kojih mogu nadograđivati svoja znanja i/ili razvijati nove vještine. Također, uz pomoć društvenih mreža imamo priliku razvijati svoj identitet, odnosno zadovoljiti svoju potrebu za poštovanjem i samoaktualizacijom, sve dok se na društvenim mrežama pojavljujemo autentično i u skladu sa svojim vrijednostima.
Tijekom odrastanja i sazrijevanja djeca doživljavaju brojne promjene na putu u mladenaštvo. Započinju biološkim (primjerice, fizičkim i spolnim sazrijevanjem), a nastavljaju se psihološkim (kao što su razvoj logičkog i apstraktnog mišljenja, usvajanje vlastitih stavova i vrijednosti i dr.) te socijalnim promjenama (za koje je karakteristična važnost vršnjačke skupine, dok odnosi s roditeljima padaju u drugi plan). Odrastanje i sazrijevanje podrazumijevaju savladavanje važnih razvojnih zadataka: izgradnju samosvijesti i zdrave slike o sebi, izgradnju bliskih odnosa, izgradnju identiteta i vlastitog sustava vrijednosti.
U edukativnim materijalima “Digitalni mediji i mentalno zdravlje” mu se pronaći pojašnjenja svih ovih pojmova te steći uvid u to kako digitalni mediji i društvene mreže utječu na naše mentalno zdravlje.
Tekst je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
