Dijete pravoslavnoga svećenika Milutina i njegove supruge Georgine (Đuke) rođene Mandić, Tesla se školovao u rodnome mjestu, Gospiću, Rakovcu pokraj Karlovca i Grazu, nakon čega je uslijedilo razdoblje njegova uspješnog rada u Pragu, Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i SAD-u.
Među najpoznatijim patentima, izumima i otkrićima Nikole Tesle su višefazni sustav naizmjenično pokretanoga dinama, transformator, elektromagnetski motor, visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, radijsko upravljanje letjelicama, radar, iskorištavanje solarne energije, radiokomunikacija s drugim planetima, stacionarni valovi i dr. Svoj je prvi patent prijavio u Američkome patentnom uredu 1885. godine, pri kojem ih je do 1921. godine prijavio ukupno 112. Svoje patente prijavljivao je još i u Australiji, Austriji, Belgiji, Brazilu, Danskoj, Francuskoj, Japanu, Indiji, Italiji te mnogim drugim zemljama.
Generalna konferencija za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) 1960. godine nazvala je po Tesli mjernu jedinicu za magnetsku indukciju, što ga svrstava među tek 19 svjetskih znanstvenika kojima je iskazana takva čast. Američko ugledno sveučilište Yale 1894. godine Tesli je dodijelilo počasnu diplomu, a naknadno je stekao 15 počasnih doktorata. Među njegovim brojnim počastima svakako se ističe imenovanje po njem kratera na Mjesecu, što se u znanstvenoj zajednici smatra iznimnim priznanjem. Hrvatski sabor u travnju 2014. godine proglasio je 10. srpnja Nacionalnim danom Nikole Tesle – danom znanosti, tehnologije i inovacija.
O plemenitosti i poniznosti ovoga na svaki način iznimna znanstvenika, koji je sebe skromno nazivao tek otkrivačem stvari koje postoje u prirodi oko nas, u članku u Ličkoj slozi svjedoči Savica Kosanović: Vanredno je sve ono, što Tesla govori. Bilo o sebi i svom radu bilo o drugom. Kolosalan materijal za povijest moderne nauke. Uzvišena skromnost, plemenitost, dobrota izbija iz svake riječi. Duh vrca kao iskre.
Govorio je šest stranih jezika, podredio znanosti čak i svoj ljubavni život, a iako je prijateljevao s velikanima svjetske umjetnosti kao što su Ivan Meštrović i Mark Twain, svojim je jedinim pravim prijateljima smatrao golubove koje je često hranio u poznatome njujorškom parku Bryant.
Ostale brojne pojedinosti iz Teslina bogatog životopisa mogu se pronaći na stranicama ustanova i organizacija koje danas u Hrvatskoj promiču njegovo neprocjenjivo nasljeđe, kao što su Memorijalni centar Nikola Tesla, Tehnički muzej Nikola Tesla i Udruga Nikola Tesla – genij za budućnost, kao i u sklopu Tesline autobiografije Moji pronalasci, koja se u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi u nekoliko izdanja (1977., 1981., 1984., 1987., 1990., 2003. i 2015.). Također, na portalu NSK Stare hrvatske novine mogu se pročitati brojni članci s živopisnim osvrtima na Teslin život i rad dostupni u prilozima Banovac, Dom i sviet, Hrvat, Hrvatska zastava, Ilustrovani list, Jutarnji list, Lička sloga, Narodne novine, Pravi prijatelj naroda, Pučki prijatelj, Svjetlo, Vinkovce und Umgebung i Virovitičan.
Nikola Tesla umro je u 87. godini, 7. siječnja 1943. godine, u New Yorku. Posljednju počast odalo mu je dvije tisuće ljudi, među njima i trojica nobelovaca koji su posljednji put došli pozdraviti čovjeka koji je popločao put čitavomu tehnološkom razvoju modernoga doba.
Taj neponovljivi znanstveni genij, osim svojim neumornim radom i iznimnim postignućima, trajni je izvor nadahnuća i kao utjelovljenje najviših moralnih vrijednosti i humanizma.
Tekst je preuzet s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
