Današnje generacije učenika zahtijevaju veći angažman učitelja u poučavanju. Učitelj se trudi motivirati učenike za sadržaje te kako ih približiti na zanimljiv i inovativan način. Poseban je izazov poučavanje prapovijesti s učenicima 5. razreda. Suvremena nastava podrazumijeva da je učitelj mentor, a učenik istraživač, da se pri tome kreativno izražava, razvija kompetencije, dijeli radove te dolazi do novih spoznaja i znanja kojima utvrđuje i proširuje predmetni kurikulum. U članku Prapovijest u svijetu tehnologije autorice daju primjer inovativne nastavne metode čijom su primjenom nastojale učenicima projektnim aktivnostima približiti daleku prošlost koja im je teško shvatljiva. U tu svrhu primijenile su i videokonferenciju u redovnoj i dodatnoj nastavi Povijesti tijekom nastave na daljinu te nakon prestanka pandemije. Koristile su videokonferenciju u 2 eTwinning projekta. Pandemijske šk. god. 2020./2021. bile su osnivačice projekta Metalci u prapovijesti/Metalheads in prehistory u kojem je najveći dio aktivnosti proveden online putem npr. arheološki lokaliteti posjećivani su virtualno, a muzeji putem videokonferencije. Nakon provedene evaluacije kod učenika i učitelja to se pokazalo kao veoma zanimljivo iskustvo koje učenici žele ponoviti. Potvrda dobro provedenog projekta je i nacionalna nagrada COMET 2021. Šk. god. 2021./2022. uključile su više sudionika u videokonferenciju kao završnicu zajedničkog eTwinning projekta KREMENKO, ujedno dio nacionalne manifestacije Kliofest 2022. Sudjelovali su mentori i učenici 4 osnovne škole. Autorice članka organizirale su predavanja vanjskih suradnika s fakultete u Zagrebu i Zadru. Videokonferencija je organizirana kao javni događaj kojem su se mogli priključiti svi zainteresirani za arheologiju i prapovijest te je na taj način omogućeno da nastava povijesti i prapovijesni sadržaji budu dostupni i izvan učionice.
Prapovijest u svijetu tehnologije
Ukoliko na samom početku ovog članka postavite pitanje kako su povezani pojmovi prapovijest i tehnologija, odgovor će biti da ih povezuju eTwinning projekti. Polazište suvremene nastave je nova paradigma učenja i poučavanja u kojoj učenici istražuju, promišljaju, rješavaju probleme, izražavaju se kreativno, razvijaju kompetencije, novim spoznajama i znanjima proširuju predmetni kurikulum te vrednuju svoj rad i radove drugih učenika. Mijenja se i uloga učitelja koji dobivaju veći angažman u poučavanju te učitelj postaje mentor koji učenike motivira, savjetuje, prati i vrednuje. Članak predstavlja 2 uspješna eTwinning projekta kao primjere suvremene nastave: Metalci u prapovijesti/Metalheads in prehistory i KREMENKO. Tema projekata bila je prapovijest, a tijekom njihova provođenja ostvareni su sljedeći ciljevi: učenicima je približena daleka prošlost, istraživanjem su proširili znanja i spoznaju o kontinuitetu života na našim prostorima te prepoznali vrijednosti napretka i promjena tijekom dugoga vremenskog razdoblja. Prošireni su predmetni i školski kurikulum, ojačale su digitalne kompetencije učenika aktivnostima provođenima u redovnoj i dodatnoj nastavi čime su ostvareni i definirani ishodi nastave Povijesti. U oba projekta primjenjivala se videokonferencija za vrijeme provođenja nastave na daljinu i nastave u učionici.
Metalci u prapovijesti / Metalheads in prehistory
eTwinning projekt provodio se tijekom šk. god. 2020./2021. Cilj projekta bio je proširivanje znanja o metalnome dobu, razvijanje interesa za lokalnu povijest i arheološku baštinu te njezinu zaštitu. U projektu su realizirane brojne suradničke aktivnosti te se učilo uz kreativnu uporabu IKT-a. Na početku je stvorena suradnička Wakelet kolekcija projekta te je izabran logo. Za vrijeme provođenja nastave na daljinu učenici su suradnički izradili metalne kolačiće. Naime, projektni su partneri predložili arheološki predmet iz metalnog doba koji su učenici u sigurnosti domova izradili kao blagdanske kolačiće. Knjigu recepata s prigodnim čestitkama objedinili su u StoryJumper digitalnoj knjizi, a blagdanski su stol postavili izradom postera u alatu Canva. Primjena Canve bila je prisutna i u aktivnosti prikaza arheoloških lokaliteta projektnih partnera, kao i prezentaciji rezultata istraživanja na engleskom jeziku. U projektu su nastale brojne igre i kvizovi o metalnom dobu te se tako učilo i na zabavan način. I nakon prestanka pandemije autorice članka uočile su nužnost povezivanja s tehnologijom, dakako uz kontinuirano usmjeravanje učenika u njezinu korištenju te su i sljedeće školske godine nastavile provoditi eTwinning projekt prapovijesne tematike.
KREMENKO
eTwinning projekt KREMENKO provodio se tijekom šk. god. 2021./2022. Cilj projekta bio je istraživanjem proširiti znanja o prapovijesti, točnije o razdoblju kamenog doba. Tijekom projekta ostvarene su brojne suradničke aktivnosti pa je tako u alatu Story Jumper izrađen suradnički Arheološki dnevnik s prikazom rezultata istraživanja arheološkog lokaliteta projektnog partnera prilikom čega su se učenici uživjeli u ulogu arheologa. Kremenkov jelovnik izrađen je korištenjem Linoit ploče, dok su Glasovi iz prošlosti u obliku uskrsnih čestitaka postavljeni na Jamboard ploču. Na kreativan način projektni su partneri proslavili Dan eTwinninga i Dan Europe organizacijom KREMENKO partyja čije su aktivnosti objedinjene u Wakelet kolekciji. Uslijedio je zajednički sat Povijesti na kojem su učenici prezentirali svoje radove i virtualno posjetili arheološki lokalitet Sveti Križ. Za KREMENKO sat povijesti koristio se Zoom i DaVinci Resolve. Jedna od važnih aktivnosti bila je i terenska nastava te posjet arheološkim lokalitetima i muzeju. Učenici OŠ Ivanec posjetili su lokalitet špilje Vindije nakon čega su izradili Sway prezentaciju I ja sam neandertalac u kojoj su prikazali 7 dana u životu neandertalaca. Na temelju prezentacije napisan je scenarij za dramatizaciju teme Kremenkov špiljotjedan i snimanje videa dijelom i kod Vindije. Za video je korišten alat CapCut. Muzej krapinskih neandertalaca i arheološki lokalitet Hušnjakovo posjetili su učenici OŠ Prigorje Brdovečko. Na terenskoj nastavi u muzeju i Hušnjakovom snimili su video U potrazi za Kremenkom pri čemu su koristili alat DaVinci Resolve. Vrednovanje projekta provodilo se korištenjem više digitalnih alata, primjerice AnswerGarden, Google Forms, Mentimeter itd., dok se promocija projekta provodila na mrežnim stranicama i Facebook stranicama škola, Twitteru, e-portalima, izložbama u školi te u časopisu Povijest u nastavi.
Videokonferencija – virtualni Kliofest 2021. i 2022.
Festival povijesti Kliofest nacionalni je događaj koji se održava od 2014. godine do danas. Cilj Kliofesta je približiti posjetiteljima diljem Hrvatske povijesnu znanost, potaknuti raspravu među povjesničarima o temama povijesne struke i njihovu položaju u društvu. Održava se 2. tjedna u svibnju, a 2020. i 2021. održan je u virtualno na nacionalnoj razini. Osnivačice projekta osmislile su scenarij primjene videokonferencije koja se provodila korištenjem platforme Zoom. Provedena je detaljna priprema organizatora, predavača i učenika i s najavom događaja. Na početku videokonferencije na Google Mapsu označene su lokacije sudionika, a potom su održana izlaganja dr. sc. Janje Mavrović Mokos s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i studentice arheologije Ane Jagić sa Sveučilišta u Zadru. U sklopu izlaganja sudionici su virtualno posjetili pojedine arheološke lokalitete u Hrvatskoj. Uslijedilo je uživo uključivanje u videokonferenciju iz Muzeja Brdovec, virtualni razgled muzeja, a na samom kraju proveden je interaktivni kviz izrađen u alatu Genially. Na virtualnom Kliofestu 2021. učenici su predstavili radove i rezultate istraživanja tijekom provođenja projekta uz pomoć alata Book Creator, Emaze i Google Slides. Izradom kaciga po uzoru na kacigu iz Svetog Križa, crtežima ratnika i kreiranjem odjeće iz metalnog doba učenici su učili i na zabavan način. Na kraju videokonferencije provedena je evaluacija samog događaja uz pomoć alata Padlet. Pozitivni komentari sudionika bili su poticaj da osnivačice projekta KREMENKO i sljedeće godine organiziraju videokonferenciju i uključivanje u nacionalnu manifestaciju Kliofest 2022. Videokonferencija je ovaj put povezala 4 škole i 2 fakulteta i njihove arheološke odjele, a vanjski suradnici stručnjaci prapovijesti održali su interaktivna predavanja za sve ljubitelje prapovijesti. Na taj su način eTwinning projektom i javnom manifestacijom Kliofest (pra)povijesni sadržaji postali dostupni i izvan učionice. Videokonferencija je važna inovativna nastavna metoda učenja u kojoj različiti sudionici: učenici, učitelji, stručnjaci, muzealci, roditelji i zainteresirana javnost sudjeluju u zajedničkom događaju virtualnoga učenja – virtualnoj učionici. U realnome vremenu omogućila je korištenje digitalnih, prezentacijskih i jezičnih vještina, predstavljanje radova, rezultata istraživanja, izlaganje stručnjaka arheologa te povezivanje obrazovanja (kurikulum Povijesti) i znanstvenih spoznaja, virtualni razgled arheoloških lokaliteta, postava muzeja, virtualne izložbe i međusobnu komunikaciju sudionika. Kao inovativna nastavna metoda nadograđuje i obogaćuje klasične metodičke procese nastave Povijesti te uz različite mogućnosti korištenja IKT-a omogućuje uspješno ostvarivanje ishoda učenja definiranih predmetnim kurikulumom u uvjetima nastave u školi i nastave na daljinu. Potvrda dobro provedenih eTwinning projekata dodjela je nacionalne nagrade COMET 2021. u kategoriji viših razreda osnovne škole za projekt Metalci u prapovijesti/Metalheads in prehistory osnivačici projekta Suzani Jagić te COMET 2022. za projekt KREMENKO osnivačici projekta Sandri Debogović.
Zaključak
U članku je predstavljena inovativna nastavna metoda učenja te aktivnosti 2 eTwinning projekta. One su nadogradile i obogatile klasične metodičke procese nastave Povijesti različitim mogućnostima korištenja IKT-a te omogućile uspješno ostvarivanje ishoda učenja definiranih predmetnim kurikulumom u uvjetima nastave u školi i nastave na daljinu. Naglašena je nužnost povezivanja s tehnologijom i nakon prestanka pandemije u Hrvatskoj te potreba usmjeravanja učenika u korištenju tehnologije što se upravo ostvaruje eTwinning projektima. Autorice članka podijelile su svoja iskustva o realizaciji uspješnih eTwinning projekata te osmišljenim scenarijima primjene videokonferencije u nastavi koja je omogućila povezivanje i suradnju škola u eTwinning projektu, vertikalnu povezanost nastave, korelaciju s više predmeta, virtualni posjet muzeju, virtualnu terensku nastavu, izlaganje stručnjaka s 2 hrvatska fakulteta. U navedenim projektima naglasak je upravo na povezivanju obrazovanja (kurikulum Povijesti u osnovnoj školi) i znanstvenih spoznaja (predavači stručnjaci arheolozi) koje na metodički oblikovan način putem videokonferencija postaju dostupne učenicima, ali i široj javnosti čime je ujedno omogućena uključenost u nacionalne (Kliofest) i međunarodne manifestacije. Nizom suradničkih aktivnosti u projektima su korišteni različiti digitalni alati, dok su se aktivnosti projekta provodile u kreiranim kanalima na digitalnoj platformi MS Teams. Sve su aktivnosti bile usmjerene na učenike i njihovo aktivno sudjelovanje, uključujući i učenike s prilagodbom sadržaja i metoda te one u samoizolaciji.
Prilozi: Kremenkov špiljotjedan i U potrazi za Kremenkom
Izvori i literatura
- Bijelonjić, Ozana. 2022. „Suradničke metode poučavanja kroz prizmu suradničkog učenja“. Skole.hr, preuzeto 26. kolovoza 2022. s https://www.skole.hr/suvremene-metode-poucavanja-kroz-prizmu-suradnickog-ucenja/
- Jagić, Suzana. 2020. „Poučavanje zavičajne povijesti u suradnji s muzejskim institucijama na primjeru školskog projekta Moj grad u muzeju“. Povijest u nastavi 31 (1): 31-46
- Knežević, Nina. 2014. „Videokonferencija u nastavi“. Pogled kroz prozor. Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, preuzeto 15. kolovoza 2022. s https://pogledkrozprozor.wordpress.com/tag/nina-knezevic/
- Kurikulum nastavnog predmeta povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, pristup ostvaren 27. prosinca 2022. s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_03_27_557.html
- Ratković, Nada. 2020. Inovativne metode u procesu poučavanja – primjeri dobre prakse, preuzeto 25. kolovoza 2022. s https://bit.ly/3Vu9qnf
- Terhart, Ewald. 2001. Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa
- Vrkić Dimić, Jasmina i Vidić, Sandra. 2015. Korelacija i timski rad u nastavi – holistički pristup učenju i poučavanju. Acta Iadertina 12 (2): 93-114.
