Za pranje zuba treba izabrati četkicu od umjetnih vlakana koja se, za razliku od prirodnih, lako održavaju i brzo suše te nisu podložna razvoju bakterija. Nadalje, kako bi se spriječilo oštećivanje zubnog mesa i dosegnuli svi zubi, drška treba dobro “ležati” u ruci, a glava četkice treba biti što manja, zaobljena oblika ili još bolje okrugla. Vlakna četkice nipošto ne smiju biti previše tvrda, kako ne bi oštećivala caklinu i zubno meso, nego srednje čvrsta ili meka kako bi, naprotiv, uz čišćenje bilo moguće i masiranje desni.
Nakon upotrebe četkicu za zube treba temeljito oprati i dobro osušiti, a preporučuje se zamjena novom četkicom svakih šest do osam tjedana.
Kada je riječ o pasti za čišćenje zuba, stručnjaci preporučuju one koje sadrže fluor, koji jača i štiti zube, te antibakterijske supstance koje pak štite zubno meso od razvoja i djelovanja štetnih bakterija.
Pranje zuba treba trajati oko 3 minute. Četkicom treba što strpljivije i što temeljitije u malim kružnim pokretima od zubnog mesa prema zubu, najprije obuhvatiti vanjsku, zatim unutarnju površinu, a potom i grizne plohe svih zubi. Prilikom pranja zubi laganim kružnim pokretima potrebno je četkicom masirati zubno meso, te očetkati jezik na kojem se skupljaju štetne bakterije.
No, kako je, bez obzira koristimo li običnu ili električnu četkicu, gotovo 40 % površine, posebno između zubi, nedostupno ili teško dostupno za pranje, svakodnevno, najbolje nakon večernjeg pranja zubi, treba koristiti i medicinski konac za zube.
Uz to, stručnjaci preporučuju korištenje jednom tjedno gela za mazanje zubi ili tekućine za ispiranje, koji sadrže fluor, te preventivni kontrolni pregled u stomatološkoj ordinaciji dva puta godišnje.
Prehrana koja pogoduje zdravlju i ljepoti zubi
Bez sumnje zdravlje zubi uvelike ovisi o načinu prehrane, a njihov je glavni neprijatelj šećer koji se za vrijeme konzumacije uslijed značajnog porasta kiselosti pretvara u mliječnu kiselinu, što posebno pogoduje rastu štetnih bakterija.
Stoga, da bi se sačuvali zdravi i lijepi zubi, treba mijenjati neke navike vezane uz konzumaciju slatkih jela. Prvenstveno, prisutnost šećera u prehrani treba svesti na razumnu mjeru, a slatko, osim voća naravno, treba prestati konzumirati između glavnih obroka. Naime, za zdravlje zubi mnogo je bolje konzumirati slatko jednom dnevno, i to u kombinaciji s jednim od glavnih obroka, nego izolirano, više puta na dan.
Posebno treba izbjegavati slatkiše poput čokolade, lizalica, karamela, bombona te običnih guma za žvakanje, jer što su slatkiši slađi, ljepljiviji i što se duže zadržavaju u ustima, to je veća opasnost od kvarenja zubi.
K tome, treba se naviknuti da se nakon slatkog pojede neka od namirnica koja prirodno “čisti” zube, primjerice jabuka ili mrkva. Naime, sirovo voće ili povrće zahtijeva čvršće, snažnije i dulje žvakanje, koje samo po sebi pridonosi boljem čišćenju usne šupljine te tako smanjuje rizik od obolijevanja zubi.
Isti se efekt može postići i konzumacijom krušnih proizvoda od cjelovitih žitarica i sjemenki koje također treba dulje i čvršće žvakati. No, u slučaju osjetljive zubne cakline ili zubnog mesa, hrskavi kruh i pecivo treba ili izbjegavati ili pak moguću upalu izazvanu oštećivanjem spriječiti upotrebom antiseptičnog preparata za ispiranje usne šupljine. Nadalje, zahvaljujući bjelančevini kazein, prirodni čistači zubi su i mliječni proizvodi, koji su uostalom i neobično važni za njihov rast i razvoj, pa je uputno nakon slatkog jela pojesti, primjerice, krišku sira.
Za zube je štetno, ne samo polagano jedenje slatkog, nego i polagano pijuckanje zaslađenih pića, čajeva i kave, a štetan je i prirodni šećer – datulje, smokve, suhe grožđice te med (koji stoga uvijek treba uzimati razrijeđen). Kako, za razliku od prirodnog šećera, umjetna sladila koja ne sadrže ugljikohidrate ne škode zubima, stomatolozi preporučuju da se napitci, kolači, voćne salate i kreme zaslađuju upravo njima.
Pranje zubi od oko 30 minuta nakon konzumacije slatkog bilo bi dobro prakticirati i čak ako niste kod kuće.
Tekst je izvorno objavljen na portalu Coolinarika.
