“Do sada je odobreno oko 200 metodičkih preporuka, a još ih je oko 170 u završnoj evaluaciji”, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na konferenciji za medije te dodala da je 30 preporuka vraćeno na doradu i moći će se natjecati u sljedećem pozivu.
To je rezultat prvog poziva. Drugi poziv, na koji je pristiglo 1300 prijedloga, zaključen je u ponedjeljak, 15. srpnja i u tijeku je obrada pristiglih prijedloga, dok će treći poziv biti otvoren u četvrtak, 1. kolovoza 2019. godine, rečeno je na konferenciji.
Kao cilj navedeno je prikupljanje inovativnih primjera metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda novih predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu, koji će služiti u frontalnoj primjeni kurikularne reforme u svim školama.
Tri autorice predstavile su svoje metodičke preporuke koje su usvojene, od kojih su neke korištene tijekom protekle godine u eksperimentalnim školama.
Gordana Lohajner i Kristina Slišurić iz osnovne škole u Zagrebu, odnosno Cerniku i Ivana Cvijović Javorina, nastavnica njemačkoga jezika u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, pokazale su svoje prijedloge za koje su istaknule da učenici uz igru usvajaju novo znanje i vještine, ali i uče procjenjivati vlastite sposobnosti. Za povratne informacije korisnika rekle su da su vrlo dobre.
Za otkup autorskih prava jednog prijedloga metodičkih preporuka Ministarstvo plaća dvije tisuće kuna bruto, što je oko približno tisuću i pol kuna neto. Jedan metodički priručnik obrađuje jedan nastavni sat nekog predmeta.
Ministarstvo autore preporuka smatra sukreatorima kurikularne reforme i plaća ih sredstvima Europskoga socijalnog fonda, preko kojeg je osigurano 20 milijuna kuna.
Do sada su prihvaćene digitalne metodičke preporuke koje obrađuju 497 nastavnih sati i međupredmetnih tema, a sve su na raspolaganju svim učiteljima i nastavnicima u virtualnim učionicama Škole za život.
“Za metodičke priručnike, koji obrađuju jedan predmet cjelovito i za metodičke preporuke koje obrađuju jedan nastavni sat i predstavljaju alternativu u nastavi, do sada je utrošeno 10,4 milijuna kuna”, rekla je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Ministarstva znanosti i obrazovanja.
