Prehrambene navike učenika u najvećoj se mjeri formiraju tijekom školovanja u osnovnoj školi. One su podložne promjeni i nisu jednake kod učenika mlađe i starije dobi. Ulazak djeteta u pubertet dovodi do intenzivnijeg mijenjanja navika u prehrani na što utječe dulji boravak učenika u školi, utjecaj vršnjaka, medija i društva općenito. Sve to rezultira nezdravim prehrambenim navikama koje dovode do prekomjerne težine učenika.
Autorice su ovim istraživanjem željele utvrditi kakve su prehrambene i sportske navike učenika škole. Odabrale su ova dva područja jer oba utječu na zdrave stilove života. Zanimalo ih je mijenjaju li se sportske i prehrambene navike prelaskom učenika iz nižih razreda u više razrede osnovne škole. Pretpostavke ovog istraživanja su sljedeće:
- Učenici nižih razreda osnovne škole hrane se zdravije u odnosu na učenike viših razreda osnovne škole
- Učenici od 5. do 8. razreda više su sportski aktivni od učenika nižih razreda osnovne škole jer su samostalniji u odlasku na treninge kao i u druženju s vršnjacima i aktivnom provođenju zajedničkih sportskih aktivnosti.
Istraživanje je provedeno s učenicima od 1. do 8. razreda. Ukupno je anketirano 486 učenika; od toga 156 učenika razredne nastave i 330 učenika predmetne nastave. Za ispitivanje koristila se metoda ankete koja, kao osnovni izvor podataka, koristi osobne iskaze i mišljenja ispitanika na postavljena pitanja. Anketa je sadržavala 10 pitanja, na koja je trebalo odgovoriti odabirom već ponuđenog odgovora. Rezultati su obrađeni statističkom metodom izračunavanja podataka i prikazani su u nastavku dijagramima.
U istraživanju su sudjelovali učenici od prvog do osmog razreda, ukupno je sudjelovalo 486 učenika, od kojih je 235 bilo ženskog, a 251 učenika muškog spola. 156 učenika razredne nastave je sudjelovalo u istraživanju, 72 učenice i 84 učenika. U istraživanju je sudjelovalo 330 učenika od petog do osmog razreda, 163 učenice i 167 učenika.
Istraživanjem je potvrđena teza da se učenici nižih razreda osnovne škole hrane zdravije u odnosu na učenike viših razreda osnovne škole. Na prehrambene navike veliki utjecaj imaju roditelji koji više kontroliraju njihov dnevni jelovnik. Prelaskom u više razrede sami biraju izbor doručka, više su van kuće i veći je utjecaj vršnjaka i medija koji utječu na loš odabir namirnica i manji broj obroka. Učenici od 5. do 8. razreda manje su sportski aktivni od učenika nižih razreda osnovne škole čime nismo potvrdili polazišnu tezu. Razlog tome je što počinju imati druge interese, potrebu za većim druženjem s vršnjacima kao i utjecaj samih vršnjaka. Bavljenje sportom poprima profesionalniju dimenziju u tom uzrastu. Isto tako školske obveze, dobivanjem više zahtjevnih predmeta, ne ostavlja puno vremena učenicima za sportske aktivnosti. Motivacija učenika za bavljenje sportom prelaskom u više razrede slabi.
Na temelju rezultata ovog istraživanja može se zaključiti kako je važno i uključivanje školskih ustanova u oblikovanje zdravih prehrambenih navika učenika. Pokazalo se da roditeljski utjecaj na odgovarajući odnos prema brzoj, potrošačkoj prehrani nije dovoljan te se škole kao ustanove trebaju uključiti u ovo područje života svojih učenika. Također, važno je i aktivirati školske liječničke timove kako bi se kvalitetnije educiralo učenike. Dakle, cjeloviti pristup svih sudionika odgoja i obrazovanja može doprinijeti unapređenju zdravih prehrambenih navika učenika, a time i zdravog stila života.
