Ona je jedan od devet planeta što kruže oko naše zvijezde Sunca i jedini na kojem je moguć život. Gledana iz svemira, Zemlja je modra i doima se hladno, no iznutra je tako vrela da se tali i samo stijenje.
Sunce se počelo stvarati prije otprilike 5 milijardi godina iz oblaka uzvitlane svemirske prašine i plina. Kako se Sunce stvaralo, tako je Sunčeva gravitacija postupno skupljala prašinu i plin u grude iz kojih su onda nastali planeti.
Planeti putuju oko Sunca po velikim eliptičnim (ovalnim) putanjama ili orbitama. Četiri unutrašnja planeta (najbliža Suncu) mnogo su toplija, brža i primaknutija od pet vanjskih paleta. Sve njihove putanje leže u približno istoj ravnini, od čega donekle odstupa samo Pluton.
Našem planetu Zemlji posvetit ćemo više prostora, dok ćemo ovog puta predstaviti ostale planete u Sunčevom sustavu. Planeti su nebeska tijela koja se krećeueliptičnom putanjom oko zvijezde.Oni su redom…
Merkur
Merkur je kamena kugla s golemom željeznom jezgrom, i Suncu je najbliži od svih planeta. Sa Zemlje ga možemo vidjeti tek ponekad, tik iznad obzora, na istoku u zoru i na zapadu na kraju dana. Merkur je ime dobio po rimskom bogu trgovine i putovanja, glasniku bogova. Stari su mu Grci nadjenuli čak tri imena: opće ime Stilbon, Apolon za jutarnju pojavu, te večernje ime Hermes, prema bogu medicine, magije, trgovine, lopova, govornika i okultnoga.
Danju se temperatura na Merkuru diže i do 450 ⁰C. Razlog je tome što se Merkur oko svoje osi okreće vrlo sporo, jer dok oko Sunca obiđe za 88 dana, jedan okret oko vlastite osi traje 59 dana pa su mu dani izvanredno dugi.
Noću se planet, budući da praktički nema atmosfere, vrlo brzo hladi pa mu temperatura padne na – 180 ⁰C.
Površina Merkura je vrlo slična Mjesečevoj površini, prepuna udarnih kratera, kružnih brda i bazena. Krateri se javljaju sa središnjim uzvišenjima i bez njih. Oko nekih kratera se šire svijetle zrake. Udarni su krateri i do danas očuvani jer na Merkuru nema ni atmosfere ni vulkanske aktivnosti koja bi ih izbrisala.
Venera
Venera je dobila ime
prema Veneri, rimskoj božici ljepote. Stari Grci su je zvali Afrodita, te Eosphorus za jutarnju pojavu i Hesperus za večernju. U našim krajevima poznata je i pod imenom zvijezda Danica ili jutarnja zvijezda, jer je vidljiva prije izlaska Sunca na istočnom nebu i odmah nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu, a kad je u najsjajnijoj fazi može se vidjeti i preko dana.
Venera je kameni planet, i drugi je po redu od Sunca. Gusti oblaci u Venerinoj atmosferi ne dopuštaju nam da joj vidimo površinu. Nju su, međutim, uspjele skenirati radarske sonde, primjerice Magellan, i tako otkrile da je posuta vulkanima i prekrivena valovitim ravnicama nastalim izljevima lave.
Temperatura se na Veneri diže i iznad 460 ⁰C, pa je ona najtopliji od svih planeta. Atmosfera, 100 puta gušća od Zemljine sazdana je uglavnom od ugljikova dioksida, zbog čega se Venera zagrijava kao staklenik.
Mars
Taj kameni planet ima rijetku atmosferu i ledene kape na polovima. Snažni vjetrovi vitlaju
prašinu i bičuju čitav planet. Sva je voda na Marsu smrznuta u stijenju. Mars na zemaljskom noćnom nebu ima crvenkastu boju. Ime je dobio po rimskom bogu rata jer njegova boja simbolizira krv i vatru, dakle rat.
Dostupne snimke nam pokazuju da mu je površina hrđavocrvene boje, a analize govore da su za to zaslužni željezni spojevi u tlu i stijenju.
Mars ima polarne ledene kape, goleme pješčane pustinje, područja silno izbrazdana kraterima i visoke vulkanske lance. Zemlji slični oblici na Marsovoj površini su ugasli vulkani. Ima ih nekoliko desetaka, a uglavnom su smješteni na sjevernoj polutki.
Mars se diči najvećim vulkanom u Sunčevom sustavu, a to je Olympus Mons, kao i najvećim sustavom kanjona, takozvanim Valles Marineris.
Jupiter
Jupiter je najveći planet, a pr
omjer mu je 11 puta veći od Zemljinog. Sazdan je uglavnom od vodika i helija. Zbog brzog okretanja planeta, u njegovoj se atmosferi stvaraju pruge, takozvani pojasevi ili zone. Jupiterova atmosfera sastoji se od gustih slojeva oblaka čija visina seže do 1000 kilometara.
Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji. Na vrhu atmosfere se nalaze crveni oblaci čiji sastav je mješavina leda i vode.
Četiri najveća Jupiterova satelita otkrio je 1610. talijanski astronom Galileo Galilei. Ganimed je najveći satelit u Sunčevu sustavu, a promjer mu iznosi 5268 km.
Jupiter je dobio ime po vrhovnom bogu starih Rimljana, kojeg su Grci zvali Zeus.
Kalisto je pak kraterima najizbrazdanije tijelo Sunčeva sustava, a Io najvulkanskije. Europa je prekrivena plaštem vodenoga leda ispod kojeg se možda kriju primitivni oblici života.
Saturn
Taj divovski planet posjeduje veličanstveni sustav sjajnih prstenova koji opasuju ekvator. Saturn je drugi po veličini planet Sunčeva sustava, a sazdan je uglavnom od vodika i helija.
Saturnovi prstenovi, njih sedam, na prvi pogled izgledaju kao kruta tijela, no to su zapravo razbacane krhotine kamenja i leda. Najveći su komadi široki stotine metara, dok su najmanji tek čestice prašine. Ti su prstenovi možda ostatak rasutog kometa ili više njih.
Titan je najveći Saturnov mjesec i veći je od planeta Merkura. Promjer mu iznosi 5150 km, pa je po veličini drugi satelit Sunčeva sustava. Temperatura mu površine iznosi oko -180 ⁰C, i to je jedini mjesec s gustom atmosferom.
Uran
Uranova je os rotacije na
gnuta za 98⁰, pa se čini da se planet valja na boku. Dok se giba po putanji, Suncu najprije okreće jedan, pa drugi pol. Uran je treći planet po veličini, plinski div s 11 uskih prstenova.
Godine 1781. engleski je astronom William Herschel opazio Uran pomoću teleskopa vlastite izrade. Bio je to prvi planet otkriven teleskopom i prvi nepoznat u starom svijetu.
Uran ima najmanje 21 satelit, a većina je od njih vrlo sitna.
Najveći je Titania s promjerom od 1578 km. Najmanji, uključujući Trinculo i Margaret, imaju promjer oko 10 km. Imena su većinom dobili po Shakespeareovim likovima.
Neptun
Neptun je od Sunca 30 puta udaljeniji od Zemlje, i na njemu divljaju najbjesniji uragani u Sunčevu sustavu. To je plinski div s tanušnim prstenovima. Triton je najveći od njegovih 11 satelita.
Neptunova atmosfera, vrlo slična Uranovoj, sazdana je od vodika, helija i metana, te posuta paperjem bijelih oblaka. Zbog metana taj je planet tamnomodar. Ispod plinskog omotača leži golem tekući pla
št od vode, metana i amonijaka, a u središtu je planeta malena silikatna jezgra.
Triton je najveći Neptunov mjesec i veći je od planeta Plutona. Na njemu nalazimo najhladniju površinu u Sunčevu sustavu, ohlađenu na -235 ⁰C. Tritonova je lijepa smrznuta prekrivena ledenim kraterima i ružičastim snijegom. U nekim dijelovima izbijaju, poput gejzira, mlazovi dušika pa u vjetar dižu sitnu prašinu.
Ta prašina potom pada i sliježe se na tlu u obliku tamnih pruga.
Triton je jedini veliki satelit u Sunčevom sustavu koji kruži oko svog planeta u smjeru suprotnom od njegova okretanja oko vlastite osi. Neki astronomi vjeruju da je on nekoć bio samostalno tijelo i da ga je tek naknadno zarobila Neptunova gravitacija.
Pluton
Taj duboko smrznuti svijet od kamena i leda posljednji je otkriveni planet, jer ga je tek 1930. opazio američki astronom Clyde Tombaugh. Bio je i najmanji planet, a najčešće i najdalji.
On se kreće po jako izduženoj eliptičnoj putanji, pa se ponekad primakne Suncu bliže od Neptuna. U kolovozu 2006. godine Pluton je službeno izgubio status planeta.
Pluton je vrlo malen i ne nalikuje na ikoji drugi planet. Površina mu je pokrivena smrznutim dušikom i metanom koji, kad se Pluton najviše približi Suncu, ispare i stvore rijetku atmosferu.
Mnogi ga astronomi nisu smatrali planetom, nego tek jednim od većih tijela Kuiperova pojasa kojim nazivamo prsten ledenih tijela koji nalazimo u vanjskom dijelu Sunčeva sustava iza Neptuna.
