Centar za sigurniji Internet je stoga 23. kolovoza 2017. godine objavio preporuke o tome kako odgovorno i sigurno koristiti društvene mreže.
Preporuke slijede:
- Pazite i razmislite o tome koje osobne podatke objavljujete putem društvenih mreža!
- Budite na oprezu prilikom komuniciranja s nepoznatim osobama. Postoji rizik da druga osoba nije iskrena po pitanju svojih podataka. Često ta osoba nije ona za koju se predstavlja i nažalost, često nema dobre namjere.
- Pogrešne i loše namjere možete prepoznati čim uočite neke od sljedećih znakova, ponašanja ili zahtjeva:
- osoba traži vaše podatke: mjesto stanovanja, kućnu adresu, broj mobitela, vaše fotografije na primjer, s ljetovanja ili da pošaljete svoje fotografije u donjem rublju
- izjavljuje da vas želi što prije vidjeti i naći se s vama, da je vaš odnos poseban i da nikom ne govorite o vašem odnosu
- ako se osjećate nelagodno i uplašeno i ne pristajete na pojedine zahtjeve i prijedloge, počinje vam prijetiti i ucjenjivati da će objaviti nešto s čime će vas osramotiti ili ugroziti na drugi način (npr. da će vaši roditelji saznati nešto što nikako ne želite da saznaju).
- Razgovarajte sa svojim roditeljima, recite im ako vas nešto muči ili doživljavate nelagodu ili problem.
Donosimo vam i malo opširnije smjernice za sigurno korištenje društvenih mreža koja vam prenosimo iz brošure Sigurno surfanje Hrabrog telefona.
1. Prijatelji na društvenoj mreži
Kako birate svoje prijatelje na Facebooku? Poznajete li sve osobno ili imate prijatelja koje nikada niste vidjeli uživo? Kako možete biti siguran/na da su to osobe za koje se predstavljaju? Budite oprezai koga prihvaćate za prijatelja! Bilo bi dobro da to budu osobe koje poznajete uživo ili za koje pouzdano znate da se ne predstavljaju lažno.
2. Komunikacija s nepoznatim osobama
Nikada nismo sigurni tko je osoba koja se skriva iza svog profila. Jednostavno je skinuti fotografiju s interneta, predstaviti se lažnim imenom s ciljem da se dođe do neke osobe. Budite oprezni u razgovoru s nepoznatim osobama, posebno ako vas traži da vaše poznanstvo ostane vaša tajna ili ukoliko traži da se nađete bez znanja roditelja, na mjestu gdje nema puno ljudi. Odrasle osobe s lošim namjerama, pedofili, mogu prilagoditi komunikaciju da zaista dobijete osjećaj da je riječ o vašem vršnjaku. Ako ta osoba nema skrivene namjere, neće imati ništa protiv da se prvi puta nađete s roditeljima na javnom mjestu.
3. Fotografije
Zabavno je stavljati svoje fotografije na društvenu mrežu. No, važno je da budete kritični prema tome koje fotografije stavljate na društvenu mrežu. Fotografije putem kojih se može prepoznati gdje živite, u koju školu idete nikako ne stavljaj na internet, posebno ako imate prijatelje koje ne poznajete uživo. Važno je ne zaboraviti da postavljenu fotografiju drugi mogu “skinuti” i sačuvati, a kasnije je teško kontrolirati što se s njom događa i tko ju sve ima. Također, ukoliko želite staviti fotografiju na kojoj su tvoji vršnjaci, važno je provjeriti s njima slažu li se s time da fotografiju objavite. Za svaku fotografiju koju postavljate na Facebook u postavkama možete odrediti tko ju smije vidjeti.
4. Grupe mržnje
Nasilje koje se događa na školskom hodniku danas se prenosi u virtualni svijet. Ružne riječi, psovke i omalovažavanje ponekad se prenose na društvene mreže u obliku otvaranja grupa mržnji. “Svi koji mrze Marka iz 7.b neka lajkaju ovu grupu” jest primjer grupe mržnje u kojima se vrijeđa pojedino dijete ili skupinu djece. Ponekad se koriste i fotografije djece, mijenjaju ih u programima, dodaju uvredljiv tekst na fotografijama. Takve stranice može lajkati bilo tko i dijete može doživjeti uvrede od strane velikoga broja osoba, često i nepoznatih. Otvaranjem grupa mržnje krše se prava djece te one predstavljaju oblik nasilja nad djecom. Također, ovakvo ponašanje je zakonom kažnjivo.
Neke od loših stvari koje vam se mogu dogoditi od vršnjaka su:
- dobivanje uvredljive poruke na internetu ili mobitelu
- objavljivanje neistina o vama
- korištenje vaših fotografija bez dopuštenja
- otvaranje lažnog profila s vašim imenom
- otvaranje grupe mržnje
- objavljivanje videa bez tvog dopuštenja
- dobivanje poruke seksualnog sadržaja.
Neke od loših stvari koje vam se mogu dogoditi od odrasle osobe su:
- dobivanje poruke seksualnog sadržaja
- ispitivanje o vašim osobnim informacijama
- ispitivanje o vašim fotografijama
- slanje uvredljivih poruka
- iskazivanje želje da se nađe s vama
- traženje da se dirate po intimnim dijelovima tijela ili da pričate o svojim seksualnim iskustvima.
Ako ste nešto od navedenog doživjeli o tome obavezno obavijesti roditelje i/ili stručnjake u školi (učitelja, razrednika, pedagoga ili psihologa)!
Nitko se nema pravo ponašati na način koji vas povrijediti i zato je važno zaštititi se na način da se povjerite odrasloj osobi kojoj vjeruješ. Možeš nazvati i Hrabri telefon za djecu na broj 116 111 svakim radnim danom od 9 do 20 sati. U slučaju nasilja preko Interneta, za pomoć i podršku možete se obratiti i na besplatan broj telefona 0800 606 606.
Još neka pravila za sigurno korištenje interneta:
- Nikad nikome ne otkrivajte svoju lozinku.
- Nikad nemojte odavati informacije o pravom identitetu. Bez obzira na to koliko simpatično netko djelovao preko interneta, ta osoba je ipak stranac, koji može biti i osoba loših namjera.
- Nikad ne prihvaćajte poklon u zamjenu za adresu, fotografiju ili neku drugu informaciju bez dozvole roditelja.
- Nikad ne šaljite vašu fotografiju ni fotografiju članova obitelji.
I vi ste odgovorni za sigurnost drugih na internetu!
- Ne šaljite uvredljive poruke!
- Ne otvarajte grupe mržnje!
- Ne objavljujte fotografije i filmove drugih bez njihovog dopuštenja!
- Ne podržavajte lajkanjem bilo kakav oblik nasilja, odnosno ponašanje koje može povrijediti drugoga!
Izvori:
http://csi.hr/p/osobni%20podaci
http://www.hrabritelefon.hr/wp-content/uploads/HT_memory_brosura_preview.pdf
