Očito je da je čovjek u težnji da sebi olakša život u nemilosrdnim uvjetima kroz stoljeća naučio vješto osluškivati i preslikavati govor prirode, koju je na taj način uspio i uvelike sebi podrediti. Unatoč tome valja zamijetiti da posebice u današnje vrijeme, nakon što je čovjek uvidio da pretjeranim iskorištavanjem prirode zapravo uništava sebe, sve više raste svijest među ljudima o velikoj važnosti koju ima pravilan odnos prema prirodi za sveobuhvatnu i dugoročnu dobrobit čovječanstva.
U ovom smislu naprosto je teško opovrgnuti činjenicu da se čovjek u čestom dodiru s raznolikim prirodnim pejzažima, kao što su šume, planine, jezera, mora, ravnice ili pustinje, osjeća jako dobro. Nadalje, nošeni sviješću da je planet Zemlja naš dom s kojim smo neraskidivo povezani, čovječanstvo postepeno postaje sve zahvalnije na toliko nevjerojatno lijepoj i bogatoj kući koja nam je dana na korištenje, što biva vidljivo po tome da se sve više ljudi okreće načinu života koji se zasniva na principima održivog razvoja.
U skladu s ovim mislima te kako bi doprinijeli podizanju svijesti o ljepotama našeg planeta koje je potrebno očuvati, odlučili smo naše novo putovanje širom svijeta u 2012. godini posvetiti više i manje poznatim prirodnim čudima svijeta. Na putovanje krećemo iz Europe, nakon čega ćemo se upoznavati s prirodnim čudima Azije, Afrike, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, zatim Australije, Tihog oceana i Antarktika. Pozivamo vas da nas nastavite pratiti i ove godine u novim poučnim avanturama širom svijeta!
Velebit
Upoznavanje s prirodnim znamenitostima širom svijeta započinjemo predstavljanjem veličanstvene planine Velebit. Iako tek četvrta po visini, Velebit je najduža hrvatska planina te ujedno i najduža planina Dinarskog gorja koja se u duljini od 145 kilometara proteže uz Jadransku obalu u smjeru sjeverozapad-jugoistok.
Upravo zbog svoje dominantne pozicije unutar Hrvatske, smješten između obale Jadranskog mora i Like, na području burnih povijesnih zbivanja, te zbog svojih raznolikih prirodnih bogatstava, masivnosti ali i nepristupačnosti, Velebit je kroz stoljeća prerastao u mističnu i mitološku planinu uz koju se duboko vežu sjećanja hrvatskog naroda. O tome svjedoči i Petar Zoranić prvim hrvatskim romanom „Planine“, te brojne narodne pjesme, priče i legende.
Iz razloga što na Velebitu postoji više raznolikih ekosustava raštrkanih na relativno malom prostoru, danas je nekoliko dijelova ovog jedinstvenog planinskog niza zaštićeno prema posebnim kategorijama, zbog čega mnogi Velebit s pravom nazivaju „parkom nacionalnih parkova“.
Velebit započinje od prijevoja Vratnik u blizini grada Senja na sjeverozapadu odakle se proteže sve do doline rijeke Zrmanje, sjeverozapadno od Knina. Na zapadu Velebit poput velikog zida koji gleda u Jadran stvara Velebitski kanal, dok je na kopnenoj, istočnoj strani okružen ličko-gackom zaravni koju čine Gacko, Ličko i Gračačko polje.
Izduženi masiv Velebita raščlanjen je prijevojima prema kojima se njegov planinski niz dijeli na Sjeverni, Srednji, Južni i Jugoistočni Velebit. Ovdje je bitno istaknuti da se ova podjela temelji po posebnostima ekosustava navedenih dijelova Velebita, dok se prijevojima koji ih odvajaju spaja unutrašnjost s obalom. Na sjevernom dijelu Velebit je širok oko 30, a na južnom tek oko 10 kilometara. Unatoč svojoj masivnosti najviša točka Velebita – Vaganski vrh – iznosi tek 1757 metara.
Važno je istaknuti da je već 1949. g. prepoznata velika vrijednost pojedinih ekosustava Velebita, zbog čega je na južnom dijelu planinskog niza osnovan Nacionalni park ”Paklenica”. Nadalje, 1978. g. Velebit je uvršten u svjetsku mrežu biorezervata, te je 1981. g. proglašen parkom prirode. Isto tako, 1999. g. na sjevernom dijelu v
elebitskog planinskog niza osnovan je i Nacionalni park ”Sjeverni Velebit” unutar kojeg se nalazi strogi rezervat ”Hajdučki i Rožanski kukovi”.
Bitno je dodati da se velebitski planinski niz ističe i posebnim klimatskim uvjetima koji na malim udaljenostima od 10-tak kilometara uvelike variraju od submediteranske klime u priobalju i planinske klime na višim dijelovima Velebita, do kontinentalne klime na području ličko-gacke zaravni. Zbog smještaja na specifičnom prostoru između primorja i unutrašnjosti za Velebit su karakteristične i česte magle, velika količina padalina te snažni vjetrovi tijekom cijele godine.
Od uistinu velikog broja prirodnih znamenitosti na području Velebita izdvajamo speleološke lokalitete kao što su Cerovačke pećine, te Lukina i Slovačka jama te geomorfološke lokalitete kao što su Tulove grede i kuk Stepina. Važno je istaknuti da se na Velebitu nalazi i veliki broj uređenih i markiranih planinarskih staza koje vode do svih važnijih prirodnih znamenitosti, okolnih sela, planinarskih domova i skloništa. Kao posebno vrijednu planinarsku atrakciju na Velebitu svakako valja izdvojiti i graditeljsko remekdjelo – Premužićevu stazu – koja se ističe vrludavim kamenim mostićima i serpentinama usred netaknutog krša sjevernog i srednjeg Velebita.
Potrebno je dodati da je Velebit poznat i po tome što na njegovom području uspijeva endemska biljna vrsta velebitska degenija, te da zbog povoljnih klimatskih uvjeta i divljine ovdje još uvijek obitavaju medvjedi, vukovi, divlje mačke i risovi. Očito je da su nepregledna prostranstva netaknute prirode, brojni prirodni fenomeni, blizina mora kao i posebni klimatski uvjeti ono što će još dugo nastaviti privlačiti brojne domaće i strane ljubitelje prirode i tišine da nastave posjećivati Velebit.
Klifovi Mohera
Klifovi Mohera spadaju među najljepše i najimpresivnije prirodne znamenitosti Irske koji svojom moćnom pojavom i dimenzijama kod posjetitelja pobuđuju u isto vrijeme i divljenje i strahopoštovanje. Klifovi su dobili ime prema staroj utvrdi koja je stajala na njihovom najjužnijem dijelu sve do kraja 18. stoljeća, kada je utvrda uništena za vrijeme napoleonskih ratova kako bi se napravio prostor za gradnju novog izviđačkog tornja.
Upravo zato, ime klifova u prijevodu s irskog gaelskog jezika označava „klifove od ruševne utvrde“, jer riječ ‘Moher’ označava spomenutu staru utvrdu. Klifovi dugi 8 kilometara smješteni su uz obalu okruga Clare na zapadu Irske, a u njihovoj neposrednoj blizini nalaze se Aranski otoci unutar Galwayskog zaljeva, zatim primorski gradić Galway te pitoreskni pejzaž okruga Connemare. Zbog svoje ljepote i snage klifovi Mohera danas predstavljaju jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija Irske koja godišnje privuče gotovo milijun posjetitelja.
O veličanstvenom dojmu kojeg ostavlja pogled na klifove Mohera najbolje govori činjenica da njihova visina varira u rasponu od 120 do 214 metara iznad Atlantskog oceana. Pretpostavlja se da su temeljni vapnenački dijelovi klifova, koji su nastali taloženjem morskih organizama u samom podnožju, stariji više od 300 milijuna godina. Također, na stvaranje klifova utjecalo je more svojim postepenim ali kontinuiranim stvaranjem slojeva od pijeska, koji su kasnije uslijed pomicanja kontinenata izbili nad morskom površinom.
Važno je dodati da se u neposrednoj blizini, u smjeru sjeveroistoka od klifova, nalazi i područje Burren, koje se zbog međusobne blizine s klifovima u turističkom i geološkom pogledu često povezuje. Ovim područjem veličine od 260 km² dominiraju velike vapnenačke površine koje su oblikovali ledenjaci prije nekih 15 tisuća godina. Iako krajolik Burrena djeluje potpuno beživotno, zanimljivo je da kamene pukotine na vapnenačkim terasama podržavaju razvoj brojnih biljnih vrsta koje početkom ljeta svojim šarenilom udahnu život naizgled sivim kamenim pločama.
Od životinjskih vrsta koje nastanjuju klifove najviše ima ptica, koje broje oko 20 vrsta, i kojih ovdje ukupno ima više od 30 tisuća. Turistička ponuda nije nametljiva, već se sastoji od posjetiteljskog centra izgrađenog po principima održivog razvoja, koji je poput zemunice skladno uklopljen u obližnji brežuljak nedaleko klifova, iz razloga da se pod svaku cijenu zaštiti prirodni pejzaž ovog vrijednog lokaliteta. Bitno je istaknuti da posjetiteljski centar turistima nudi kvalitetne multimedijske sadržaje zbog čega bio nagrađivan, te da se dio prihoda od centra ulaže u zaštitu klifova i sigurnost posjetitelja.
Osim posjetiteljskog centra, turistima se nudi i razgledavanje klifova iz mora putem organiziranih tura brodovima. Također, uređena pješačka staza omogućava posjetiteljima nesmetan i siguran prilaz klifovima u cijeloj njihovoj dužini. Vezano uz turističku ponudu bitno je spomenuti jednostavnu kružnu kulu koja se naziva O’Brienov toranj, i koja zapravo koja predstavlja najvišu točku klifova Mohera. Toranj se nalazi otprilike na sredini puta kojim se pružaju klifovi, te se iz njega pruža predivan pogled na okolicu.
Od 2011. godine klifovi Mohera i spomenuto područje Burren su udruženi u jedinstveni Geopark koji
je dio Europske mreže geoparkova, te Globalne mreže geoparkova koju potpomaže UNESCO. Iako nisu bili izabrani među prvih sedam, zanimljivo je dodati da su klifovi bili jedan od 28 finalista za izbor „Sedam novih čuda prirode“ 2011. godine, što je velik uspjeh ako se uzme u obzir da je za natjecanje bilo prijavljeno 440 kandidata iz 220 zemalja svijeta.
Također, klifovi Mohera su više puta bili korišteni kao lokacija za snimanje glazbenih spotova i raznih filmova od kojih izdvajamo popularni film „Harry Potter i Princ miješane krvi“. Uzevši u obzir sve navedeno, sigurno je da će klifovi Mohera kao jedna od najimpresivnijih prirodnih znamenitosti Irske, nastaviti privlačiti znatiželjnike i zaljubljenike u prirodne ljepote iz cijelog svijeta.
Korištena literatura:
Borovac, I. (Ur.). (2004). Sva čuda svijeta: Vodič kroz najveće prirodne ljepote (prevela s engleskog Tamara Levak Potrebica). Mozaik knjiga, Zagreb.
Izvori:
http://www.discoverireland.ie/Activities-Adventure/cliffs-of-moher-visitor-experience/16222#
http://thebestinheritage.com/presentations/2009/cliffs-of-moher-visitor-experience,46.html
http://www.cliffsofmoher.ie/default.aspx
http://en.wikipedia.org/wiki/Cliffs_of_Moher
http://www.cliffs-moher.com/
http://sevennaturalwonders.org/europe/cliffs-of-moher
http://www.pp-velebit.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=11
http://croatour.com/velebit.aspx
http://hr.wikipedia.org/wiki/Velebit
http://www.np-sjeverni-velebit.hr/novi_web/Velebit_htm/index.htm
http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=27&Itemid=70
http://www.paklenica.hr/Paklenica_O_Parku.htm
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
