Profesionalna orijentacija je vrlo važan preduvjet buduće uspješne karijere. Uspješna karijera je usko povezana s dobro odabranim zanimanjem.
Prva faza profesionalne orijentacije bi trebala biti samoprocjena osobnosti npr. analiza interesa. U drugoj fazi koja bi se mogla nazvati “procjena mogućnosti” procjenjuje se odnos između osobnih mogućnosti i prilika za zapošljavanje koje bi se mogle pružiti.
Profesionalna orijentacija ne može biti učinkovita bez plana, jer to je dugoročan proces koji započinje ulaskom u školu, a završava pred kraj srednjoškolskog obrazovanja
Aktivnosti profesionalne orijentacije
Profesionalna orijentacija uključuje aktivnosti profesionalnog informiranja i profesionalnih konzultacija osobe koja odlučuje o budućem zanimanju i kvalifikaciji.
Profesionalna orijentacija može biti primarna i sekundarna. Primarna profesionalna orijentacija odnosi se na savjetovanja prilikom odabira prvog zanimanja. Ona se uglavnom odnosi na mlade ljude koji se još uvijek školuju te na zaposlene na svom prvom radnom mjestu. Sekundarna profesionalna orijentacija namijenjena je osobama koje mijenjaju profesiju. To su uglavnom stariji ljudi koji iz raznih razloga moraju promijeniti profesiju ili osigurati drugu.
Evaluacijske metode profesionalne orijentacije
To su metode kojima se procjenjuje osoba i koje služe za određivanje najboljeg i najprihvatljivijeg oblika profesionalne rehabilitacije. One uključuju:
- razgovor
- psihološke testove
- testove interesa
- testove vještine, hobija i nadarenosti
- testove osobnosti i inteligencije
Profesionalno informiranje
Profesionalno informiranje koristi se u slučaju kada osoba može sama donijeti odluku o budućem zanimanju. To je proces akumulacije informacija potrebnih za donošenje takve odluke.
Profesionalno informiranje može se provoditi na dva načina: individualno i grupno.
Profesionalno savjetovanje
Profesionalno savjetovanje uključuje aktivnosti profesionalnog informiranja, 
no glavna mu je zadaća davanje savjeta od strane stručne osobe vezano uz odabir i realizaciju zanimanja. Osnovni je cilj profesionalnog savjetovanja ne samo pomoć u procesu samoprocjene, već i orijentiranje prema alternativnim mogućnostima.
Michael Shaw u članku “Teens have 8-track minds” govori kako profesionalno savjetovanje treba prilagoditi različitim mentalnim sklopovima učenika. U svom članku on govori o savjetovanju prilikom odabira pojedinih školskih predmeta. Shaw navodi kako većinu učenika možemo okarakterizirati kao “odlučne realiste”, a samo neki su “kratkoročni konformisti”. Razlike u njihovim mantalnim sklopovima protežu se kroz 8 kategorija a Shaw ih prikazuje kroz tipične stavove koje učenici izražavaju:
- Odlučni realist : „Znam što želim – pusti me da se usredotočim na to“. Ima jasnu sliku i optimističan je.
- Konformist : „Želim lijep život“. Nema jasnu sliku i teži ostati u dobro poznatom okružju.
- Kratkoročni konformist: „Koji je idući korak u školovanju“. Nema jasnu sliku i optimističan je.
- Dugoročni pripremač: „Škola, školska sprema i diplome dovode do bogatstva.“ Nema jasnu sliku, vjeruje da je uspjeh rezultat napornog rada.
- Poraženi borac: „Učinit ću što mogu“. Pesimističan je i vjeruje da je uspjeh rezultat napornog rada.
- Samopouzdani aspirant: „Moja će me ambicija dovesti do cilja.“ Nema jasnu sliku, ali je optimističan.
- Neodlučni ratnik: „Što da odlučim? To je previše za mene.“ Nema jasnu sliku i tjeskoban je.
- Nerealni sanjar: „Da, bit ću kirurg. Ili ronioc.“ Optimističan je i vjeruje da je uspjeh rezultat sreće.
Shaw smatra kako će nastavnici moći dati bolje savjete učenicima pri odabiru premeta ukoliko odrede kojem tipu pripadaju.
Izvori:
Shaw, M.: Teens have 8-track minds. Preuzeto 7.5.2007. s http://www.tes.co.uk/search/story/?story_id=2259408.
