Kulturna baština, iako vezana uz starine, nepresušni je izvor novih ideja i kao takva, bogatstvo naroda koje treba prenositi s generacije na generaciju. U projekt je bilo uključeno 24 učenika od 6. do 8. razreda koji pohađaju dodatnu nastavu geografije pod vodstvom učiteljice Miljenke Hršak, dijelom učenici 3.a razreda sa svojom učiteljicom Zrinkom Arbanas Hleb, učiteljica Marija Klasić, voditeljica folkorne skupine i učiteljica Katarina Rihtar, voditeljica tamburaške skupine i zbora te školska knjižničarka Suzana Pracaić, kao koordinator projekta. Projekt je prezentiran građanima Krapine na Lucijino u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini.
Na projektu smo radili cijelo prvo polugodište, počevši od rujna i sudjelovanja u tradicionalnom Tjednu kajkavske kulture do svečane, javne, multimedijske prezentacije građanima Krapine na Lucijino, 13. prosinca 2018. godine u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini. 
Datum nije slučajan jer je uz blagdan sv. Lucije vezan običaj sijanja pšenice, ali i simbolika svjetla koje prosvjetljuje. A “prosvjeta” ima ulogu prosvjetljivati, donositi svjetlo učenicima.
Projekt je inicirala učiteljica geografije Miljenka Hršak budući da su turizam i kulturna baština sadržaj nastave geografije. Kako je i Mjesec hrvatske knjige bio posvećen baštini pod motom „Baš, baština!“, želja nam je bila da učenici spoznaju važnost baštine u svakodnevnom životu i važnost očuvanja baš krapinske baštine te njeno bogatstvo i raznolikost.
Osnovna škola „Ljudevit Gaj“ iz Krapine je suvremena škola, iako je smještena u zaštićenom objektu te se nalazi u Registru kulturnih dobara Krapine, što je bio i još jedan poticaj u planiranju projekta. Uz klasične metode poučavanja, pratimo trendove u primjeni modernih, inovativnih modela i mrežnih alata u nastavi koje učenika stavljaju u centar aktivnosti. Živimo u vrijeme brzih promjena i razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije te neki stariji načini poučavanja moraju biti dopunjeni suvremenim.
Knjižnice su potpora odgojno-obrazovnom procesu i osim što su izvori znanja, one su i alati tj. načini kako to znanje usvojiti, prezentirati i primijeniti. Kakav bi to bio projekt bez knjižnice, bez izvora znanja i informacija, bez razvoja vještina i sposobnosti samostalnog pretraživanja, korištenja i primjene informacija?
Budući da se baština sastoji od materijalne i nematerijalne, zamolile smo učiteljicu 2.b razreda, Mariju Klasić koja vodi INA folklor, da učenike pouči o plesu, životu i običajima naših predaka jer je to nematerijalna baština. A kako je uz ples vezana i glazba, pridružila nam se i učiteljica glazbene kulture Katarina Rihtar, koja vodi INA zbor i tamburaše.
U ovom projektu je posebno to što smo spojili razrednu i predmetnu nastavu. Učenici 3.a razreda pod vodstvom učiteljice Zrinke Arbanas Hleb su za svoj razredni projekt planirali izradu Rječnika kajkavskih izraza našeg kraja, a kako je jezik također nematerijalna baština i oni su se priključili ovom projektu, a ujedno će obilježiti i 2019. godinu – Međunarodnu godinu autohtonih jezika. U ovom zajedničkom dijelu priključili su se izradom kalendara s motivima i ilustracijama zavičaja te dramsko-scenskim nastupom. Motiv na pozivnici je njihov rad.
Glavna misao vodilja u ostvarenju projekta je bila kako informaciju i znanje pretvoriti u iskustvo i učenje u životnoj stvarnosti, stoga vam predlažemo da pogledate prigodni film o projektu “Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost”. Iz svega proizlazi zaključak – da samo kombinacija klasičnih i suvremenih metoda rada, pravilan način korištenja IKT-a, unapređuje kvalitetu obrazovanja i omogućava bolje ishode. Projekt je učenike povezao, a smijeh, radost učenja i praktična nastava pretvorila suhoparne informacije u život.
