Babiloncima je novogodišnje slavlje bilo od velike važnosti, naime slavlje je trajalo čak jedanaest dana. Zanimljivo je da su već Babilonci uveli tradiciju donošenja novogodišnjih odluka.
Od 153. godine prije Krista Nova godina se slavi prvog siječnja, a latinski naziv prvog mjeseca Januarius ime je dobio po Janusu, koji je bio bog svih početaka. Međutim, Pravoslavna crkva još uvijek primjenjuje julijanski kalendar, pa tako pravoslavci Novu godinu slave s 13. na 14. siječnja.
U Iranu su u upotrebi čak tri kalendara: zapadni za svakodnevnu uporabu, islamski za vjerske blagdane i perzijski prema kojem slave Novu godinu. Muslimani obilježavaju Novu godinu kao simbol Muhamedovog prelaska iz Meke u Medinu. Prema islamskom ili lunarnom kalendaru trenutno je 1434. godina.
Židovi Novu godinu slave prvog dana mjeseca Tišri. Prema židovskom kalendaru, 18. rujna smo ušli u 5773. godinu od postanka svijeta.
Kinezi slave Novu godinu petnaestak dana. Budući da se ona izračunava kombinacijom sunčeva i mjesečeva kalendara ona ne pada svake godine na isti dan. Najranije počinje krajem siječnja, a najkasnije u drugoj polovici veljače.
