No, kako hladne zimske dane preživljavaju ostale vrste ptica poznate kao ptice stanarice, one koje ostaju u našim krajevima cijelu godinu?
Neke od najpoznatijih vrsta ptica stanarica u našoj zemlji su vrabac, siva vrana, crvendać, kos, zebice, čvorak, sjenica, sivi ćuk, veliki djetlić, grlica, golub i mnoge druge vrste. U blizini rijeka, jezera i bara žive labudovi, galebovi, crne liske i patke. Gdje nalaze hranu? Kako svoja malena tijela štite od niskih zimskih temperatura? Trebaju li našu pomoć kako bi preživjele hladno doba godine?
Poznato je da su ptice stanarice milijunima godina više manje uspješno preživljavale hladno zimsko doba godine bez ikakve pomoći čovjeka. Mogle su same pronaći dovoljne količine hrane kako ne bi gladovale te kako bi proljeće dočekale dobro uhranjene i spremne za gradnju gnijezda i osnivanje porodice.
U hladno doba godine ptice stanarice su izrazito snalažljive kada se radi o pronalaženju hrane. Potraga za sjemenkama i plodovima traje cijeloga dana jer se često na granama i u tlu zemlje može pronaći nešto hranjivo. Ponekad pronalaze i malo tvrđe plodove koji nisu stigli istrunuti i koji im ne bi bili prvi izbor u prehrani da hrane ima u izobilju, no za hladnog vremena svakako mogu poslužiti.
Početkom zime u vrtovima se mogu pronaći s grana otpali plodovi kao što su jabuke, kruške, ostaci bazge i drugog bobičastog voća. Šojka i crvendać veliki su obožavatelji istih. Ptice zimi rado jedu vrhove grančica imele, božikovine i tise, dok im plodovi poput šipka i gloga nisu osobito primamljivi te će ih pojesti jedino ako nemaju drugog izbora.
Neke vrste ptica poput sive vrane u svojim gnijezdima ili skloništima skrivaju i spremaju zalihe hrane još od jeseni. Ptice stanarice gradskih parkova poput vrabaca i golubova često se oslanjaju na ostatke ljudske hrane koju pronađu. S druge strane, sovama i pticama grabljivicama nema druge nego i dalje noću loviti manje životinje, nadajući se da ne spavaju sve zimski san. Zanimljivo je spomenuti da se neke vrste sitnijih ptica poput sjenica skupljaju u jata i tako zajedno kreću u potragu za nekom neopustošenom livadom ili šikarom.
Kako se zimi ptice štite od hladnoće? Neke vrste poput vrabaca, koje i inače žive u manjim jatima i porodicama, za vrijeme jako hladnih dana skupljaju se u grupe te izgledaju poput malih napuhanih loptica. U većini slučajeva se nisu udebljale, kako nam to na prvi pogled izgleda. Radi se o tome da su se “napuhnuli” na način da im se unutar krila i između perja nakupi zrak, perje se raširi pa izgledaju deblje. Na taj se način štite od mogućeg ugibanja zbog pothlađenosti (poput nas kada za vrijeme hladnijeg doba godine oblačimo debele kapute i jakne). Ostale vrste ptica izrazito hladne i vjetrovite dane i noći provedu u skrovištima i gnijezdima gdje su sigurnije i zaštićenije od niskih temperatura.
Utjecaj čovjeka i tehnologije na Zemlju, uništavanje šuma i ostalih zelenih površina, gradnja autocesta i gradova, zagađivanje voda i mora, upotreba pesticida i mnogočega drugog dovelo je do toga da je danas svim životinjskim vrstama, pa tako i pticama stanaricama, potrebna naša pomoć. Zbog svega gore navedenog, mnoga su se prirodna ptičja staništa, kao i izvori hrane, znatno smanjili. Tijekom dugotrajnih zima postoji mogućnost da dobar dio ptica neće preživjeti hladnoću jer nisu u mogućnosti pronaći dovoljno hrane.
Zbog toga su posljednjih nekoliko desetljeća pokrenute brojne inicijative za dohranom ptica tijekom najhladnijih dana, čime im se uvelike povećavaju šanse za preživljavanjem. Potreba za dohranjivanjem ptica stanarica ovisi o mnogo faktora. U pravilu bi to bilo poželjno od prosinca do veljače, jer ako su zime hladne i tlo prekriveno snijegom i ledom, a temperatura zraka je ispod minus pet stupnjeva Celzijevih, pticama svakako treba naša pomoć. Jedno od osnovnih pravila zimskog hranjenja ptica je da jednom kada ih krenemo hraniti to moramo činiti u kontinuitetu. Pitate se zašto? Mnoge vrste ptica se već kroz par dana naviknu na siguran izvor hrane te se redovito vraćaju na istu hranilicu ili mjesto gdje im čovjek ostavi hranu. Ako ih se naglo prestane hraniti, mnoge ptice neće uspjeti na vrijeme pronaći drugo kvalitetno hranilište tijekom kratkih zimskih dana. Ovakva situacija je posebno opasna za vrijeme velikih hladnoća i dubokog snijega. Hranilice je najbolje hranom napuniti navečer jer prve ptice na hranilište stižu već u tik zore.
Gdje hraniti ptice?
Ptice možete hraniti u svom vrtu, dvorištu ili voćnjaku, a zimsko hranjenje ptica može se iskoristiti i u edukativne svrhe, postavljanjem hranilica u vrtove škola i vrtića. Ptice možete hraniti i u parkovima ili na balkonima svojih stanova. Neke vrste hrane, hranjive lojne kuglice ili boce sa sjemenjem vrlo je lako pomoću kuke ili niti objesiti na balkonu. Ptice močvarice također možete dohranjivati, pogotovo ukoliko živite u blizini rijeke ili jezera. Divlje patke, crne liske, labudovi i galebovi rado će prihvatiti dodatan izvor hrane koju im donesete, pogotovo ako su vodene površine na kojima žive smrznute.
Kakvu hranilicu odabrati?
U mnogim trgovačkim centrima mogu se pronaći već napravljene kućice i hranilice za ptice, najčešće izrađene od drveta ili plastike. Prilikom kupnje treba izbjegavati one previše šarene i ukrašene jer ih se ptice vrlo često boje. Hranilica se relativno lako može napraviti i kod kuće uz minimalan novčani trošak i napor, potrebno je imati samo malo dobre volje. Komad daske dimenzija 20 puta 30 centimetara pričvrstite na drveni stup visine oko metar i pol (kojeg ćete u vrtu, parku, oko okućnice, zabiti u zemlju). Na rubove daske pričvrstite tanke letvice koje će spriječiti ispadanje hrane. Uz pomoć još nekoliko kratkih letvica i komada daske lako se može napraviti i krov hranilice koji će hranu zaštititi od kiše ili snijega.
Vrlo jednostavnu a pritom učinkovitu hranilicu možete izraditi i od obične plastične boce. U donjem dijelu boce izrežite otvor veličine šake te ispod tog otvora provucite komad grančice na koju će ptice sletjeti. Važno je napomenuti da ukoliko nemate u blizini neku vrstu hranilice, svejedno je možete prosuti na zemlju, beton ili snijeg, ili je ostavite na vanjskom rubu prozora kuće. Vrlo brzo, nekada već kroz par sati, na hranilice i mjesta na kojima ste ostavili hranu počet će dolaziti razne vrste ptica.
Određene vrste kao što su zebe i kosovi najradije traže hranu na tlu. Sjenice hranu traže po granama drveća, dok crvendać i palčić najčešće čeprkaju po grmovima.
Čime hraniti ptice?
Hrana koja se zimi daje pticama može se podijeliti u nekoliko skupina. Crni ili šareni suncokret je osnovna hrana za većinu ptica stanarica jer je bogat uljima i hranjivim sastojcima. Kod hranjenja suncokretom važno je da nije soljen i pržen. Ptice neće odbiti niti sirove sjemenke bundeve, nesoljeni kikiriki, orah, lješnjak, proso i ostalu mješavinu sitnog zrnja (kombinacija sjemenki kakva se može kupiti u prodavaonica hrane za kućne ljubimce, a koristi se u prehrani papigica, kanarinaca i zeba). Kukuruz i riža su također dobar izbor hrane za neke vrste ptica.
Životinjske masti kao što su goveđi loj (u obliku kuglica pomiješanih s raznim sjemenkama), nesoljeno svinjsko salo (bijeli masni dio bez mesa), kuhana riža i tijesto izvrsni su izvor hranjivih tvari. Razno svježe ili sušeno voće pticama će biti prava poslastica u hladnim zimskim danima. Svakako treba znati da svježi kruh u prehrani ptica predstavlja veliki problem. Mnogi ga ljudi koriste u hranjenju ptica ne znajući da ga one vrlo teško probavljaju te da u većim količinama za njih može biti i poguban.
Osim što hranjenje ptica stanarica pomaže pticama da prežive zimu, ono može postati i koristan i lijep hobi. Promatranje ptica i razumijevanje njihovih potreba razveselit će svakog ljubitelja prirode. S nestrpljenjem ćete čekati da se pojave, brojati koliko ih ima, gledati kojih su boja te provjeravati vraćaju li se na hranilice svakoga dana.
Ptice će vam na vašoj pomoći biti jako zahvalne! A kako će vam zahvaliti? U proljeće, kada izađe sunce veselo će početi cvrkutati i pjevati, slaveći dolazak toplog doba godine i mnoštva hrane koja ih okružuje. A osim pjesmom, pomoći će vam i tako što će se hraniti raznim kukcima koji napadaju i štete cvijeću i bilju, voću i povrću u vašim vrtovima. Na kraju, bit će korisna pomoć i svima koji se groze komaraca, mušica, osa i ostalih letećih kukaca koji u ljetnim mjesecima znaju biti prava napast.
Autor teksta:
Izvori:
