Kao što sam naveo u prvom dijelu teksta na ovu temu, prema posljednjim podacima u našoj zemlji živi oko 400 vrsta ptica. Od toga broja, nešto više od polovine pripada pticama pjevicama. A što znači da je neka ptica pjevica? Umjesto grkljana ptice pjevice imaju razvijen organ veličine graška koji se zove sirinks ili pjevalo. Smješten je na dnu dušnika na spoju s bronhima, a građen je od dvije cjevčice koje funkcioniraju neovisno jedna o drugoj i omogućuju produciranje do nekoliko stotina zvukova istovremeno. Pjevom ptice međusobno komuniciraju i prenose mnogobrojne informacije (potencijalna opasnost od predatora, zov mladunčadi, udvaranje u doba parenja, komuniciranje tijekom leta u velikim jatima).
Ptice pjevice pripadaju redu Vrapčarki. Zakonom o zaštićenim životinjskim vrstama većina ptica pjevica u Republici Hrvatskoj je zaštićena.
U ovom tekstu pobliže ću opisati tri vrste ptica pjevica koje obitavaju u našoj zemlji a to su obični vrabac, čvorak i velika sjenica.
OBIČNI VRABAC (Passer Domesticus)
Zasigurno najpoznatiji i najrašireniji predstavnik ptica pjevica u Hrvatskoj je obični vrabac. Nezaobilazni stanovnik parkova i ulica velikih gradova (neki ljudi vrapce drže u krletkama i volijerama kao kućne ljubimce), ova simpatična ptica pjevica poznata je svima. Kod nas se naziva i vrabac pokućar. Najraširenija je ptica na svijetu te obitava na svim kontinentima, najviše u Europi i Aziji. Poznato je više od dvanaest vrsta vrabaca.
Odrasla jedinka veličine je 14 do 16 centimetara, težine 25 do 40 grama. Raspon krila u letu iznosi oko 25 centimetara. Mužjak ima plavo sivu obojenost perja tjemena, a zatiljak je kestenjasto smeđe boje. Prsa i trbuh su pepeljasto sive boje, a kljun i podvoljak crni. Kljun je kratak i stožastog je oblika. Leđa su smeđe obojanosti s crnim prugama. Ženka nema kestenjasto sivu obojanost vrha glave s uzdužnim prugama već je prašnjasto sive boje. Kljun joj je uvijek crne boje dok u mužjaka u doba parenja kljun poprima plavkastu nijansu. Na nogama ima četiri prsta. Rep je kratak. Općenito gledajući, obojanost perja mužjaka je tamnija i živopisnija od perja ženke.
Obični vrabac se hrani sjemenkama, ličinkama i odraslim kukcima. U proljeće se hrani nektarom cvijetova te voćem.
Gnijezdo radi na mnogim mjestima kao što su kućne strehe, rupe u zgradama i kućama, u grmlju i niskom drveću. Gnijezdo izgleda poprilično neuredno, a radi ga od grančica s drveća i grmlja, slame, perja i manjih komadića otpada koje pronađe u blizini. U proljeće ženka u gnijezdu snese pet do osam prašnjavo bijelih jajašaca posutim crno sivim pjegama. Nakon 10 do 12 dana iz njih se izlegu mali ptići. Oba roditelja brinu o mladuncima. Zanimljiva činjenica je da vrabac cijeli svoj životni vijek provede u krugu od nekoliko stotina metara od mjesta gdje se izlegnuo. U prirodi živi dosta kratko, svega oko dvije i pol godine. Prilikom komuniciranja glasa se s „cheep“, a kada cvrkuće onda ispušta zvuk „chiisck“.
Istraživanja koja su u zadnjih nekoliko godina provodila svjetska ornitološka društva poražavajuća su za populacije vrabaca. U zadnji četrdesetak godina njihova se populacija u svijetu smanjila za čak 250 milijuna. Nažalost, populacija vrabaca se drastično smanjila u velikim gradovima a točan razlog se i dalje ne zna. Smanjene količine hrane, onečišćenje zraka te zarazne bolesti veliki su neprijatelji populaciji vrabaca.
ČVORAK (Sturnus vulgaris)
Ptica je pjevica iz porodice Sturnidae te najraširenija ptica na svijetu iz porodice čvoraka. Odrasle jedinke dužine su oko 22 centimetra, težine 50 do 100 grama. Čvorak ima crno perje karakterističnog zelenog, plavog i ljubičastog metalnog odsjaja. Zimi se po perju pojave bijele točkice, puno više u ženskih jedinki. Kljun čvorka je oštar, u toplo godišnje doba žut, a zimi crn. Rep je kratak. Noge su crveno smeđe boje.
Po načinu ishrane, čvorak je svežder. Hrani se kukcima, kišnim glistama, puževima. Tijekom ljeta i jeseni hrani se sitnim bobičastim voćem. Nije rijedak slučaj da veliko jato čvoraka sleti na neko odlagalište smeća u potrazi a hranom. Izrazito je društvena životinja, pa se izvan sezone parenja skupi na tisuće čvoraka u jednom jatu. 
Nevjerojatnom lakoćom i koordinacijom pokreta tvore letačke spektakle na nebu (jato u obliku kugle, lijevka, tornada). Mogu napraviti velike štete na urodima voćnjaka, vinograda i maslinika ako se veliko jato spusti na njih. Mogu uništiti i pojesti cijeli godišnji urod bez ikakvog problema.
U rano proljeće, kada počne sezona parenja, mužjaci izvode predstave pokušavajući zavesti ženke. Tada na grani drveća isprekidano i neumorno pjevaju i imitiraju glasanje drugih ptica, kao i zvukove koje su čuli u okolini (kao što su zvukovi psa, zvonjenje mobitela, kosilica, motora). Mužjak pjeva nakostriješenog perja propinjući se vratom i usmjeravajući glavu prema nebu. Nakon parenja čvorak radi gnijezdo u dupljama drveća, pukotinama stijena, kuća ili zgrada. Ženka u gnijezdo snese tri do osam jaja. O mladuncima se brine ženka.
U jesen kad zahladi, čvorci u velikim jatima napuštaju našu zemlju i kreću u toplije krajeve. Većina čvoraka iz Hrvatske tada seli u sjeverozapadne dijelove Azije.
VELIKA SJENICA (Parus major)
Ova simpatična i prepoznatljiva ptičica najveći je predstavnik porodice sjenica. Danas na svijetu živi oko 60 vrsta sjenica od čega se na području Hrvatske može pronaći njih sedam.
Veličina odrasle jedinke iznosi 12 do 15 centimetara, težine 15 do 22 grama. Gornja strana tijela je žuto zelene boje, donja je žuta sa zeleno plavim repom. Perje lica je bijele boje, a tjeme ili kapica je crna. Spolni dimorfizam nije jako izražen, pa je na prvi pogled teško razlikovati mužjaka i ženku. Debljina crne linije perja na prsima i trbuhu je kod mužjaka jače izražena.
Velika sjenica živi u jatima, a može je se vidjeti u šumama, na livadama i vrtovima, parkovima, voćnjacima. Hrani se manjim kukcima, puževima i glistama, kornjašima i paucima dok se za vrijeme ostalih godišnjih doba hrani sjemenkama i voćem. Po zimi će se rado počastiti popularnim visećim masnim kuglicama (smjesa žitarica i biljnih masti) koje im ljudi sve češće ostavljaju u svojim dvorištima i vrtovima.
U proljeće par sjenica gradi gnijezdo u dupljama drveća, pukotinama zidova i fasada u koje ženka položi pet do dvanaest jajašaca. O mladuncima se brinu oba roditelja.
Velika sjenica jedna je od najkorisnijih ptica na našem području. Njenu vrijednost najviše poštuju poljoprivrednici i ratari; naime velika sjenica se hrani mušicama, kukcima i njihovim ličinkama koje uništavaju prirodne usjeve. U šumi je izrazito korisna jer se hrani kukcem koji parazitira i uništava hrastove šume, a zove se hrastov savijač.
Velika sjenica je ptica stanarica, te zimi ne seli u toplije krajeve. Njezin pjev je vrlo karakterističan a zvuči poput „tii-ta tii-ta tii-ta“.
Na kraju ovog teksta svakako bih volio spomenuti i dvije ptice za koje nikada ne biste mislili da pripadaju pticama pjevicama a to su vrana i gačac. Iako se njihovo glasanje ili kreštanje ni na koji način ne može smatrati uhu ugodnim, vrana i gačac spadaju u red Vrapčarki i danas su jedne od najrasprostranjenijih ptica pjevica u našim gradovima.
Autor teksta:
Izvori:
