Darko je učenik četvrtoga razreda osnovne škole. Dobar je učenik, uljudan, lijepog ponašanja. Jutros je prošao pored mene nekako nonšalantno, pozdravio me rutinski, podignute glave zagledan nekamo u daljinu. Uredio je kosu s mnogo gela poput čuvenog portugalskog nogometaša Ronalda. Ima dublji glas. Ojačao mu je grkljan, tzv. Adamova jabučica. Oku liječnice nije promaknuo početak novoga burnoga životnog razdoblja tjelesnih, duševnih promjena i spolnoga sazrijevanja, u koje je zašao moj mali prijatelj – Darko je u pubertetu!
Normalno razdoblje života
Želim odmah istaknuti: pubertet (lat. pubertas – zrelost) je prirodno razdoblje u životu svakoga od nas, dječaka i djevojčica, u kojemu iz dječjeg doba prerastamo u odrasle ljude sposobne za reprodukciju i odgovorno ponašanje. Budući da smo u zadnjem članku izložili pubertet kod djevojčica, danas ćemo pojasniti što se zbiva tijekom puberteta kod dječaka i mladića.
U našim krajevima pubertet u muškaraca najčešće započinje u dvanaestoj godini života i traje oko tri godine (od 2 do 5 godina). Međutim, može započeti prije ili kasnije ovisno o nasljeđu, načinu ishrane, podneblju te zdravstvenom stanju dječaka. Kod djece koja žive u gradovima, primjerice, pubertet započinje prije nego u djece u ruralnim sredinama. Ako pubertet kasni (nakon šesnaeste godine), ili ako je preuranjen (prije desete godine) obično završava normalnim spolnim razvojem. Ponekad je, međutim, zbog preuranjenog ili izrazito prekasnog puberteta dobro poći liječniku i obaviti pregled radi utvrđivanja uzroka (je li, možda, oštećena žlijezda u mozgu podbrežje ili hipotalamus, koja usklađuje djelovanje gotovo svih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, ili je po srijedi neki drugi razlog).
Snižavanje granice početka puberteta
Suvremena istraživanja u industrijski razvijenim zemljama Zapada pokazuju da se donja granica početka puberteta snižava. Pojedini stručnjaci tvrde da pubertet kod dječaka u prosjeku sada počinje s deset godina, a kod djevojčica s jedanaest. Smatra se da je to posljedica upotrebe kalorične i hormonski modificirane hrane, gojaznosti kod djece, utjecaja kemijskih supstanci, dugotrajnog sjedenja pred računalom i televizorom i sl. Zabrinutost liječnica i liječnika zbog preuranjenoga puberteta je sve veća jer tjelesni razvoj postaje brži od psihičkog pa se djeca ne mogu prilagoditi promjenama.
Prema nekim izvorima, oko 5 posto dječaka genetski nasljeđuje sklonost prema ranom pubertetu (samo 1 posto djevojčica).
Prve vanjske promjene
Pubertet stiže s vrlo različitim fizičkim i psihičkim pojavama i dječaci ga različito doživljavaju i proživljavaju. Ne može se, stoga, dati precizan redoslijed, a ni cjelovit popis promjena (svaki dječak proživljava pubertet na svoj način). Izložit ću, stoga, samo one promjene koje najčešće bilježimo u liječničkoj praksi.
Prve vanjske promjene dječaci koji zalaze u pubertet primjećuju na vanjskim spolnim organima koje u svakog muškarca čine mošnje (skrotum) i muški ud s mokraćnom cijevi (u medicini se za muški ud rabi termin penis). Promjene, zapravo, nastaju u testisima, sjemenicima, parnim spolnim žlijezdama koje su smještene u kožnoj vrećici nazvanoj mošnja. Testisi imaju dvije primarne funkcije: proizvode hormone i sjemenice (spermije). Spolni hormoni potiču razvitak spolnih organa iz djetinjeg oblika u veličinu i oblik starijih. Istodbno, osoba spolno sazrijeva i doživljava prvo izbacivanje sjemenica (djevojčice dobivaju menstruaciju).
Nakon povećanja testisa i skrotuma povećava se debljina i dužina penisa. Oko 14-15 godine života (godinu dvije nakon porasta penisa) započinju noćne ejakulacije, tj. izbacivanje sjemene tekućine. Ta je pojava normalna i ne treba zabrinjavati.
U pubertetu mladići češće masturbiraju (samozadovoljavaju se) nego u dječjoj dobi. Umjereno samozadovoljavanje nema štetnih posljedica. Masturbacija nije nikakva nastranost, niti je bolest. Poremećaji nastaju samo ako se muškarac samozadovoljava prečesto, primjerice nekoliko puta na dan (pretjerivanje iscrpljuje živčana središta u kralježničkoj moždini i u mozgovnoj kori te nastaju poremećaji u spolnom sustavu).
Među prvim znacima puberteta su stidne dlačice u području spolovila, pojava dlaka ispod pazuha, na licu (ispod nosa i na bradi) i promjena glasa (tzv. mutacija, glasnice se produžuju, glas postaje dublji).
Što se još zbiva?
Jačaju kostur i mišićna masa. U prvoj fazi puberteta započinje nagli rast u visinu, najčešće oko trinaeste godine života (zabilježen je godišnji rast i od 10 cm.). Ta faza brzog rasta traje otprilike dvije godine (rast u visinu prestaje s prestankom puberteta). Varijacije su, naravno i tu moguće. Valja imati na umu i to da najprije raste glava, ruke i noge dostižu krajnju dužinu prije trupa, a na rukama i nogama najprije rastu šake i stopala. Naravno, ne treba zbog toga biti zabrinut, sve se kasnije brzo harmonizira.
Želim upozoriti dječake i mladiće da se često u vrijeme puberteta na licu pojavljuju bubuljice i akne (gnojni prištići „miteseri“), a zbog promjena na koži i pojačnog lučenja žlijezda lojanica osjeća se jak, pomalo neugodan miris tijela. Za bubuljice i akne u ljekarnama se mogu dobiti učinkovite kreme (ako su jače izražene obiteljska liječnica može propisati uporabu antibiotika), a vonj znoja najbolje se uklanja stalnim pranjem (uporabom antibakterijskog sapuna) i kupanjem.
Reći ću i ovo: ginekomastija (uvećanje jedne ili obje mliječne žlijezde) jest normalna pojava u pubertetu pa je ne treba liječiti. Obično iščezava zajedno s pubertetom.
Psihičke promjene su najčešće vezane uz spoznaju o vlastitoj seksualnosti, identitetu (traženje odgovora na pitanja „tko sam?“ „što sam?“, „kamo idem i što želim?“), stjecanju osjećaja samostalnosti (od roditelja). Psihičke promjene ne završavaju s pubertetom, traju do kraja adolescencije (obično završava s dvadeset i prvom godinom života).
Uloga roditelja, nastavnika, vršnjaka
S dječacima (i djevojčicama, naravno) u pubertetu se moraju pojašnjavati pubertetske promjene u „najčudnijem razdoblju života“ najprije roditelji. Strpljivo, s mnogo takta, strpljenja i razumijevanja, posebice za čudljiva ponašanja djeteta, zbunjenost, osjetljivost, jake dječačke emocije, pretjerano obraćanje pažnje vanjskome izgledu, teško uklapanje u društvo, povlačenje u sebe, ponekad i za podnošljive erupcije agresivnosti. Drugi su na popisu najpozvanijih za pojašnjavanje puberteta učitelji i nastavnici u školama. Potom liječnici. Poneki dječak zna zalutati i zlouporabiti alkohol ili drogu. To je znak za opću uzbunu! Intervencija mora biti masovna, brza i odlučna. Veliku ulogu u odstranjivanu tih opasnih poroka imaju i dječakovi prijatelji, učenici iz istoga razreda, vršnjaci.
Posebice želim ohrabriti dječake u pubertetu da pitaju bez ikakva stida roditelje, nastavnike, liječnike, bliske starije i iskusnije osobe što je to pubertet i kako se najbolje nositi s psihičkim novinama i tjelesnim promjenama koje pubertet donosi. Ponekad se dječaci sustežu pitati za funkcije spolnih muških i ženskih organa, fertilitet (plodnost), ljubav između muškaraca i žena, spolni odnošaj (coitus), oplodnju (fekundaciju) i razvitak života u majčinoj utrobi. Nema nikakva razloga za sustezanje, jer je svestrana i naglašena radoznalost u pubertetu normalna i prirodna kao što je prirodan sam pubertet.
Vaša obiteljska liječnica
Diana Kostanjšek, dr. med.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
