Osmišljavanje sadržaja i zadataka koji neće biti posve uobičajeni, stereotipni već velikim dijelom nestandardni, inventivni i kreativni, nije jednostavan zadatak.
Cilj je dobro osmisliti aktivnost koja će se temeljiti na ideji prirodnog učenja kroz međupredmetnu integriranost, a putem kojim će učenici biti aktivno uključeni u rješavanje problema pri čemu će moći osloboditi svoje kreativne potencijale. „Kreativan je učitelj stalno u nekom akcijskom istraživanju. Shvaća svoj rad kao stalno istraživanje i kreiranje novih pedagoških scenarija u kojima će sudjelovati zajedno sa svojim učenicima.“ [1]
Pojava zasićenosti i umora, potreba za motivacijom ne samo učenika, već i sebe samih, usuđujem se reći, tijekom nastave na daljinu, dosegla je svoj vrhunac. Zato su razrađeni sadržaji kojima se povezuju sadržaji nastavnog predmeta sa situacijama iz svakodnevnog života, za mene, postali neprocjenjiva vrijednost. e-Škole scenariji poučavanja za međupredmetne teme s pripadajućim interaktivnim sadržajima „kao na dlanu“ nude razrađene ideje čime uvelike i „štede“ vrijeme u pripremi nastave. Njihova cjelokupna ili primjena pojedinih dijelova, učenicima osigurava aktivniji odnos prema učenju što pozitivno utječe i na kvalitetu usvojenih znanja i vještina, ali i općenito stavova prema učenju.
Tako sam, u nedostatku inspiracije, ali istovremeno i potrebe za dinamičnom izmjenom aktivnosti putem koje će učenici odabirati i pronalaziti prikladne izvore, podatke i informacije te stvarati i dijeliti svoje digitalne kreacije vodeći se načelom sigurnosti, odlučila primijeniti e-Škole scenarij poučavanja za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pod nazivom Putevima digitalnog traga. Odabir odgovarajućeg scenarija provodi se putem Edutorija https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja prema više kriterija. Uobičajeno se bira predmet i razred a daljnja pretraga vrši se prema ključnim riječima, prema željenim ishodima učenja i/ili digitalnim kompetencijama nastavnika.[2] Iz vlastitog iskustva znam da su učenici prvih razreda srednje škole, po svojoj prirodi razigrani, nemirnog i znatiželjnog duha, a svoj puni potencijal najuspješnije ostvaruju radom na kratkim, jezgrovitim i jasnim zadatcima. Stoga je i izabrani scenarij morao biti jezgrovit, dinamičan i interaktivan.
Budući smo scenarij provodili tijekom nastave na daljinu, dinamiku smo velikim dijelom osigurali izmjenom digitalnih alata. Sam početak aktivnosti započeli smo putem Zoom aplikacije, stvaranjem problemske situacije jednostavnim pitanjem: „Jeste li ikad ostali bez važnih podataka sa svog računala ili mobitela?“ koja je za cilj imala potaknuti razmišljanje, diskusiju, pronalaženje proturječnosti uz traganje za nepoznatim i u vezi s tim, postavljanje novih pitanja.
Učenici su svojom aktivnošću stvorili prostor za intuitivni i prirodni tijek razgovora pri čemu su prepoznavali brojne situacije iz vlastitog života čime se okvir poučavanja uskladio s potrebama učeničkih interesa i predznanja. Primjerima i brojnim iskustvima, učenje smo povezivali s prakticiranjem, upravo onoliko koliko je bilo potrebno kako motivacija ne bi pala.
Prijelaz na sljedeću aktivnost dogodio se spontano kao rezultat dijeljenja primjera pri čemu su učenici neprimjetno usmjerili tijek nastavnog procesa ka važnosti izrade sigurnosne kopije podataka. Stroga vremenska ograničenja ne idu u prilog oslobađanju kreativnih potencijala i zato je važno iz aktivnosti u aktivnost prelaziti spontano bez vremenske i tematske prisile zaustavljanja jedne aktivnost kako bi se započela raditi druga.
U ovoj je etapi nastavnog sata moj cilj bio potaknuti učenike na izražavanje i stvaranje novih i neobičnih ideja i rješavanje zadataka na neuobičajen i nestandardiziran način. Kako su učenici bili spremni za središnju aktivnost, upućeni su na scenarij i zadatak.
Izmjenom platforme, osigurali smo individualni prostor i vrijeme za personalizirani pristup i dinamiku rada koji je doprinio slobodnijem pristupu strukturiranom zadatku. Učenici su video zapisima prikupljali informacije o karakteristikama medija za pohranu podataka, njihovim sličnostima i razlikama, ali i prednostima i nedostacima.
Interaktivnim sadržajem za učenike 100 %-tna sigurnost u računalnom oblaku? učenici su provjeravali razumijevanje sadržaja, a dobivenom povratnom informacijom utvrđivali svoj napredak. Ova vrsta samovrednovanja doprinijela je podizanju njihove intrinzične motivacije. Budući da su interaktivni zadatak mogli rješavati sve dok ne postignu potpunu točnost odgovora, ostvarili smo i ponavljanje i vježbanje, ali i otvorili prostor za napredak što se pokazalo kao idealan trenutak za uvođenje sadržaja vezanih uz izradu sigurnosne kopije u računalnom oblaku.
Kako bih učenicima omogućila stjecanje znanja vlastitim naporima izravnom recepcijom, usmjerila sam ih na aktivnost putem koje samostalno proučavaju sadržaje na zadane teme: Kako ispravno napraviti sigurnosnu kopiju Android telefona? https://pcchip.hr/helpdesk/kako-ispravno-napraviti-sigurnosnu-kopiju-android-telefona/ i Kako napraviti najbolji backup? https://www.bug.hr/savjeti/kako-napraviti-najbolji-backup–kompletan-vodic-bugovog-strucnjaka-13783 pri čemu vode zabilješke ističući sve ono što smatraju važnim i primjenjivim. Za ovaj zadatak pripremljen je zajednički Word dokument na OneDriveu u koji svaki učenik bilježi korisne informacije do kojih je došao istraživanjem, ali i daje svoj osvrt na informacije do kojih su došli drugi učenici. Ovakav vid aktivnosti učenicima omogućuje da slobodno, bez posrednika (nastavnika) uočavaju, otkrivaju i prihvaćaju stvari i pojave na svjež i dinamičan način.
Kako aktivnosti moraju potaknuti ali i održati učeničku pozornost i motivaciju za učenjem tako i sam scenarij sadrži prijedlog aktivnosti u vidu debate “Svi osobni i poslovni podaci u oblak” kao mogućnost razmjene ideja. Budući smo aktivnost provodili online, morali smo dijelom odstupiti od originalno zamišljenog scenarija i proveli smo ih putem alata Tricider koji se pokazao izvrsnom opcijom putem koje učenici argumentirano iznose svoja viđenja, razmišljanja i kritički osvrt. Aktivno učenje debatom omogućilo je učenicima napredak u razvoju logičkog mišljenja, analiziranja i sintetiziranja, ali i stjecanje samokritičnosti, sigurnosti i samopouzdanja.
Scenarij sadrži i dodatnu aktivnost za učenike u sklopu koje učenici mogu prikupiti i sažeti informacije i izraditi upute za izradu sigurnosne kopije u obliku postera u alatu Canva, a mi smo ju proveli kao dodatnu aktivnost. Prilikom osmišljavanja aktivnosti pitala sam se kako postići povoljan omjer zajedničkih i individualnih aktivnosti, a kako bi bez obzira na rad u virtualnom okruženju potaknula njihovu međusobnu suradnju. Stoga sam ponudila učenicima ovu dodatnu aktivnost kroz rad u paru. Važno je istaknuti da cilj ove dodatne aktivnosti nije bio gotov proizvod već poticanje suradnje i razvoj organizacijske svijesti i izgradnja kvalitetnih međusobnih odnosa. Za ovu aktivnost nije bilo ograničenja niti zadane raspodjele zadataka, jedino je zadana tema, alat i rok. Iako nastavna praksa pokazuje da učenici često ne uspijevaju realizirati zadatke u suradničkim oblicima učenja poput rada u paru, posebice bez dobro isplaniranog modela i koraka rada i iako su bili opterećeni nastavom na daljinu, ovu su aktivnost učenici rado prihvatili i sve smo radove objavili na Linoit ploči: http://linoit.com/users/psijanovic/canvases/Putevima%20digitalnog%20traga.
Iznošenje povratnih informacija uvijek je korisna aktivnost posebice za međusobno uspoređivanje stajališta učenika i nastavnika. Iz tog sam razloga mogućnost davanja povratnih informacija na provedenu aktivnost, učenicima omogućila putem kratkog anonimnog upitnika kreiranog u alatu Microsoft Forms, pri čemu su povratne informacije, pokazale visoku ocjenu za provedeni scenarij poučavanja. Tako su učenici prosječnom ocjenom od 4.21 izrazili zadovoljstvo provedenom aktivnosti, primjenjivost stečenog znanja u stvarnom životu iskazali su ocjenom 4.49, a interaktivni sadržaji u sklopu aktivnosti dobili su ocjenu 4.43. Većina je učenika odgovorila kako im je za provedbu aktivnosti i izvršavanje svih zadataka bilo potrebno između 2 i 3 školska sata. Izdvojila bih odgovore koje smatram pravim pokazateljem kako učenici vide provođenje aktivnosti koje nisu predvođene tradicionalnom nastavom: „Nisam morao previše tražiti po internetu za odgovore, što ću znanje moći primijeniti u životu, što smo učili na zanimljiv način, najviše mi se svidjelo to što se sadržaj teme može koristiti svakodnevno, izrada plakata i rad u na zajedničkom dokumentu, naučili smo kako zaštiti podatke – to je korisno, sviđaju mi se ovakvi sati, kada bude moguće želio bih da imamo slične aktivnosti“. Iznošenje povratnih informacija važan je dio nastavnog procesa budući donosi rezultate na osnovu kojih je moguće poboljšati određene aktivnosti te učinkovitije planirati sam tijek nastavnog procesa.
Svjesni smo da je škola mjesto ne samo obrazovanja već i odgoja u kojoj je potrebno što više razvijati i poticati oslobađanje kreativnih potencijala svih učenika, razvijati pozitivnu međusobno ohrabrujuću i poticajnu povezanost i razrednu i školsku klimu. Dorasli smo i spremni za mogućnosti drugačijeg, kreativnijeg i izazovnijeg odnosa prema sadržajima i aktivnostima kojima našim učenicima osiguravamo kontinuirani razvoj aktivnog odnosa prema učenju. Svakodnevno gradimo školu okrenutu učeniku a naši učenici kontinuirano podižu kvalitetu usvojenih znanja i vještina. Stoga sam sigurna da scenariji poučavanja i popratni interaktivni sadržaji zavrjeđuju biti neizostavan dio suvremene nastave i modernog obrazovanja.
[1] Matijević, Milan, Od reproduktivnog prema kreativnom učitelju // Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju : zbornik radova = Encouraging creativity in education : proceedings / Bognar, Ladislav ; Whitehead, Jack (ur.). Zagreb, 2009. str. 17-23 https://bib.irb.hr/datoteka/458416.Poticanje_stvaralatva_u_odgoju_i_obrazovanju.pdf
[2] E-Škole, CARNET, https://pilot.e-skole.hr/hr/rezultati/ikt-u-ucenju-i-poucavanju/scenariji-poucavanja/
