Već u prvom razredu kod djece uočava se sljedeće:
- Pažnja im je kratkoročna.
- Teško im se fokusirati na zadanu temu ili zadatak.
- Koncentracija im je sve slabija.
- Sve manje strpljenja imaju za slušanje jedni drugih.
- Grafomotorika je vrlo loša.
- Rječnik im je siromašan.
- Odgovori su kratki (najčešće DA ili NE).
Autorici je zanimljivo spomenuti pojavu kojoj svjedoči sada u prvom razredu. Djeca su vrlo živahna, s pojačanom potrebom, ne samo za kretanjem nego i za izrazito glasnim govorenjem jedni s drugima, upadanjem u riječ, nepotrebnim komentarima, upadicama koje često nemaju veze s temom o kojoj je riječ na satu… Međutim, kada se postavi konkretno pitanje o temi ili sadržaju nastavnog sata – zavlada muk, tišina. Nitko se ne javlja. Nitko nema što reći. Ako tko i odgovori na pitanje onda je to odgovor jednom riječi, nepotpunom rečenicom.
Sličan je problem ako autorica želi da učenici nešto obrazlože svojim riječima. Postavi im banalno pitanje:
- Što je olovka?
- To je ono što… To je ono kada…
Naravno da znaju u naravi što je olovka, ali ne znaju o njoj reći i složiti suvislu rečenicu. Imaju poteškoće s rječnikom, muče se s traženjem konkretnih riječi.
Razvijanje i bogaćenje dječjeg rječnika jepreduvjet za čitanje – čitanje s razumijevanjem.
- Djeca usvajaju riječi spontano kroz svakodnevne konverzacijske aktivnosti s okolinom, ali i kroz čitanje slikovnica, knjiga, slušanje priča, pripovijedanje.
- Djeca koja imaju razvijeniji rječnik lakše svladavaju vještine čitanja i pisanja.
- Bogatstvo rječnika je izravno povezana sa školskim uspjehom.
- Istraživanja su pokazala da djeca koja poznaju i koriste veliki broj riječi postižu bolji školski uspjeh.
U čitankama uz književne tekstove oduvijek su izdvojene manje poznate riječi koje su rjeđe zastupljene u dječjem rječniku, one za koje je moguće da ih učenici tek prvi put čuju. U tom slučaju je neophodno u sklopu interpretacije teksta obrazložiti učenicima njihovo značenje i primjenu kako bismo im olakšali razumijevanje sadržaja teksta.
Izdvajanje novih i, učenicima manje poznatih riječi, kurikulumom Hrvatskog jezika je ta aktivnost dobila na još većem značaju. Naime, još se veća pozornost negoli do sada posvećuje bogaćenju rječnika učenika a čime se počinje već od prvog razreda. Prema ishodima koji se odnose na bogaćenje rječnika uočava se razina rasta aktivnosti kojima bi učenici trebali ostvariti zadane ishode: od razine traženja i uočavanja nepoznatih riječi do razine samostalnog traženja istih u rječniku hrvatskog jezika sve do njihove primjene u kontekstu.
Odgojno-obrazovni ishodi i razrada ishoda po predmetima:
OŠ HJ A.1.5
Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
- traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije
- objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora
- traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi
OŠ HJ A.2.5.
Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.
- usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi
- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju
- izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
- traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
OŠ HJ A.3.3.
Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
OŠ HJ A.4.3.
Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, s pomoću rječnika nakon čitanja teksta
U praksi su se odlično pokazale aktivnosti pod nazivom RIJEČ DANA i IZRAZ DANA.
Autorica prvo ističe da traženje i upoznavanje RIJEČI DANA nije isto što i traženje manje poznatih riječi za koje je spomenula da su sastavnim dijelom književnih tekstova. Naime, kada je riječ o riječi dana, namjera je bila da iz teksta se izdvoji riječ koja nije nužno djeci nepoznata ili da je to riječ za koju nikada nisu čuli. Dapače. Izdvajali su riječ koja im je poznata, za koju su čuli, koju rabe u svakodnevnoj komunikaciji.
Na primjer, postavi li se djeci pitanje:
- Što je krajolik?
- Što znači riječ moderan?
To su pojmovi koje su učenici najvjerojatnije već čuli i koji im nisu u potpunosti nepoznati. Međutim, teško da će se dobiti jasan odgovor ili obrazloženje značenja vlastitim riječima. Ponovit će se već spomenuto:
- To je ono što… To je ono kada…
U tom slučaju učitelji pomažu i učenike vode do objašnjenja i usvajanja značenja riječi dana. Druga od mogućnosti jest da značenje riječi potraže u rječniku. Potom učenici usvajaju značenje te riječ ili izraza dana te ih primjenjuju u rečenici. Osim ove osnovne primjene rubrike, učenici će uz neke riječi ili izraze dana:
- provjeriti kojoj vrsti riječi pripadaju
- tražiti riječi suprotnog značenja
- odigrati igru riječima
- povezati je s vlastitim iskustvom
- crtati značenje riječi ili izraza dana
- provesti samovrednovanje itd.
Slijede primjeri nekih mogućih riječi i izraza dana i aktivnosti uz njih.
KRAJOLIK
- Učenici u tekstu traže riječ dna, u ovom slučaju, KRAJOLIK.
- Određuju značenje riječi.
- Pišu rečenicu u kojoj primjenjuju riječ dana.
DOMOVINA
- U tekstu učenici traže riječ dana te je zaokružuju.
- Uočavaju da se u riječi dana nalazi riječ DOM.
- Stvaraju nove riječi koje u korijenu imaju DOM: domaće, domaćica, domoljub…
PLOD
Riječ dana povezuju s jezikom, na primjer:
– Poveži pojmove s vrstom riječi kojoj pripada.
PLODAN, PLODINA, PLODITI
Moguća je i primjena riječi u stvaralaštvu.
LAKOMISLENA
Kovanica – Riječ je sastavljena od dvije riječi LAKO + MISLITI
U sljedećim riječima uočavaju od kojih se riječi sastoje:
LAKO + NOGA
LAKO + UM
LAKO + VJERA
Po uzoru na zadane riječi traže nove kovanice:
Krasopis, domoljub, nosorog, vratolomije, zimogrozan…..
PRIMJER AKTIVNOSTI UZ IZRAZ DANA
DOBRO SE SNAĆI
U tekstu traže rečenicu u kojoj je izraz dana.
Određuju značenje izraza.
Primjenjuju izraz dana u vlastitom iskustvu.
Pišu rečenice o tome kada su se dobro snašli i kada se nisu dobro snašli.
PRED VRATIMA
Uočavaju u tekstu izraz dana.
Jedna od mogućnosti jest spomenuti izraz a da je u prenesenom značenju, na primjer: Uskrs je blizu.
Jedan od mogućih zadataka jest izjavnu rečenicu preoblikovati u niječnu:
Uskrs nije pred vratima.
Povezivanje sličnih izraza s njihovim značenjima:
imati otvorena vrata – izraziti dobrodošlicu
iza zatvorenih vrata – tajno
kucati kome na vrata – tražiti čiju pomoć
pokazati kome vrata – istjerati, potjerati koga
zalupiti vrata pred nosom – odbiti koga
Stvaralaštvo i primjena znanja:
Što sve može imati vrata?
Kuća, automobil, ….. morska vrata, vrata grada, …
Uz provedenu aktivnost RIJEČ ili IZRAZ DANA učenici mogu provesti i samovrednovanje.
Osim sve već spomenutoga, riječ dana ili izraz dana mogu biti poticaj za pisano ili usmeno izražavanje. Na primjer:
- Izdvoji sve riječi dana i poredaj ih abecednim redom.
- Neka riječ ili izraz dana bude ključni pojam oblaka riječi. Dobivene pojmove iskoristite za usmeno ili pisano izražavanje (pripovijedanje, pisani sastavak).
- Rad u skupinama: Osmisli zbirku RIJEČI I IZRAZI DANA te ilustriraj svaku riječ i izraz dana.
Umjesto zaključka
RIJEČI
Mladen Kušec
Riječi
Stvarno mogu biti
Dugačke
Dugačke
Kao rep u mačke.
A mogu biti i kratke
Kratke kao noge patke.
Riječi se mogu vrtjeti
Vrtjeti kao vrtuljak,
I mogu biti začarane
Začarane kao patuljak.
Ako ćemo pravo-
Poneke riječi bi bile
Nazubljene i oštre
Kao pile
A poneke meke
Poput svile.
Riječi zaista
Ima raznih:
Prepunih doživljaja
I – potpuno praznih.
Uloga učitelja je pomoći učenicima da upoznaju sve spomenute riječi iz Kušecove pjesme: i duge i kratke, i nazubljene i oštre, i one meke i prepune doživljaja, ali i one potpuno prazne. Jer, bogaćenjem rječnika, naši postaju bolji čitači.
