Cilj je projekta “Budućnost u prošlosti – susreti s baštinom književnošću” brendirati gradove i mjesta te ponuditi turističkim zajednicama nove načine inkorporiranja književnosti u turizam. Istaknutija je aktivnost tijekom provedbe projekta upoznavanje učenika s kulturom i književnosti okolice Rijeke i Karlovca te razmišljanje o mogućim turističkim aspektima brendiranja prostora književnošću.
Prvi terenski dio projekta bio je posjet karlovačkih gimnazijalaca Rijeci, odnosno Gradu Grobniku. Ondje su učenici dviju Gimnazija prisustvovali radionicama u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, jednog od sudionika projekta. Učenici su isprva istražili područje Grada Grobnika te su imali prilike čuti zanimljiva predavanja o povijesti, književnosti i kulturi tog područja, a potom su uslijedile radionice učenja glagoljice. Učenici su dešifrirali glagoljičke zapise uklesane u kamenu. Upoznali su se i s paleografijom te su od gline izradili vlastita glagoljaška slova, a potom i glagoljicom napisali pisma koja su, kao u stara vremena, zapečaćena. Nakon završetka terenskog dijela projekta, učenici su izradili nacrte za turističke brošure kojima će pomoću Zapisa popa Martinca nastojati brendirati područje Grada Grobnika. Sljedeća terenska aktivnost posjet je riječkih gimnazijalaca Karlovcu i istraživanje povijesti ovoga grada. Posjetit će Stari grad Dubovac gdje ih očekuje razgled dvorca i predavanje o mogućnostima brendiranja kulturne baštine. Također, prošetat će Radićevom ulicom gdje su se u 19. stoljeću širile preporodne ideje, a napisan je i najbolji ep tog razdoblja – “Smrt Smail-age Čengića” Ivana Mažuranića.
Osim povezivanja lokalnih prostora s njihovom književnošću i razvijanja komunikacijskih kompetencija, učenici ovakvim tipom kreativnog suradničkog učenja praktično primjenjuju naučena znanja te razvijaju kreativne i inovativne turističke pristupe. Ovim se projektom želi pokazati da kulturna baština ne pripada prošlosti, već je ona alat kojim možemo brendirati određene prostore, a kod učenika se istovremeno stvara senzibilitet za kulturnu baštinu pri čemu razvijaju kulturni i nacionalni identitet te kompetencije nužne za život u 21. stoljeću.
