U sklopu godišnjeg projekta škole “Za znanstveno i čudesno spremni” održan je javni događaj Robotionica tj. radionice koje potiču računalno i logičko razmišljanje u kreativnim aktivnostima i robotici. Na događaju su prisustvovali učenici škole s roditeljima. Događaj su organizirale učiteljice informatike Jasminka Belščak, Maja Bosilj i Mislava Jonjić. Nakon uvodnog predstavljanja i dogovora učenici i roditelji su aktivno sudjelovali u radionicama: 
- Gravitobot
Gravitobot je mali papirnati robotić koji za svoje kretanje koristi gravitaciju. Sudionici radionice su dobili unaprijed pripremljenu shemu robotića koju su trebali precizno izrezati i presavinuti prema predlošku i izloženom primjerku Gravitobota. Održana je utrka Gravitobota na tri poligona različite kosine i duljine načinjenih od kutija i knjiga obzirom kako je najbolja podloga za kretanje robotića papir.
- Igre s Ozobotima
Sudionici su upoznali osnovno kodiranje robota Ozobota pomoću metode Color Code. Samostalno su osmislili programe crtanjem kodova u boji na papiru. Nastali su programirani crteži ukrasa za bor, leptira, romobila, traktora, ali i poznatog lika iz crtića Crta (La Linea).
- Odgonetni poruku
Prije otkrivanja poruke, svaki sudionik je uzeo dva papirića. Na jednom papiriću nalazila se tablica koja je sadržavala binarni niz i njemu pripadajuća slova, znakove i brojeve, a drugi papirić je sadržavao poruke koje je bilo potrebno odgonetnuti. Učenici nižih razreda trebali su odgonetnuti poruke koje su sadržavale samo velika formalna slova (pr. DAJ PET), dok su poruke učenika viših razreda sadržavale i velika i mala formalna slova, kao i znakove (pr. Daj pet!). Svoje rješenje učenici su podijelili s voditeljicom te, u konačnici, dobili pet!
- Slijedi upute i stvori crtež
Stvori crtež prema uputama je jednostavan način putem kojeg učenici prate dobivene smjerove kretanja te stvaraju određeni lik. Učenicima je bilo ponuđeno nekoliko crteža, odnosno konačni likovi su bili cvijet, medvjed, robot i pas. Najmlađi učenici posebice su uživali u ovoj aktivnosti te nesvjesno stvarali temelje za daljnje programiranje.
- Hanojski tornjevi
Hanojski tornjevi su veoma poznati u odgojno-obrazovnom procesu, posebice informatici radi poticanja logičkog razmišljanja i zaključivanja. Cilj ove aktivnosti je premjestiti diskove s prvog na treći toranj u što manjem broju poteza. Broj diskova može varirati, od 3-8. Učenici su imali priliku zaigrati na digitalnim hanojskim tornjevima kao i na fizičkim. Svaki početak je bio s tri diska, no kako su učenici počeli shvaćati rekurzije diskova, broj početnih diskova se povećavao.
- Tangram
Tangram je matematička slagalica koja se sastoji od sedam geometrijskih likova (dva mala, jedan srednji i dva velika trokuta, jedan paralelogram te jedan kvadrat). Cilj slagalice je oblikovati određeni lik tako da se upotrijebe svi likovi koji se ne smiju preklapati te, u slučaju s radionice, likovi ne smiju izlaziti izvan okvira zadanog oblika. Za potrebe radionice, korištena je online igra Tangram (Artrea). Kako je slaganje tangrama bilo vremenski ograničeno, učenici u početku aktivnosti nisu stizali dovršiti slagalicu, no svakim daljnjim pokušajem, slaganje je bilo brže i točnije. U konačnici je gotovo svaki učenik dovršio svih šest ponuđenih oblika.
- Micro:bit
Tehnologija je omogućila modernizaciju tradicionalnih društvenih igara. Pomoću mikroračunala Micro:bit programirana su pomagala za igru „Kamen-škare-papir“ i „Putovanje do Mjeseca i natrag“ kao pandan igri „Čovječe, ne ljuti se“. Koristeći blokove naredbi, sudionici su programirali da Micro:bit nakon što je protresen nasumično prikaže dogovorenu sliku kamena, škara ili papira. Zatim je uslijedio turnir, sudionici su međusobno okušali sreću i pritom se zabavljali. Sljedeća aktivnost bila je programirati igraću kockicu koja nasumično prikazuje broj od 1 do 6. Svoju Micro:bit kockicu sudionici su koristili u igri „Putovanje do Mjeseca i natrag“, posebno izrađenoj za potrebe Robotionice.
U sklopu godišnjeg projekta škole “Za znanstveno i čudesno spremni”, učiteljice informatike su imale priliku upoznati, zainteresirati, zabaviti i potaknuti učenike te roditelje na rad s robotima te ih uvesti u svijet robotike.
Tijekom radionice isticalo se i naglašavalo da robotika nije nužno sam rad s robotima, već više nijansi različitih područja koja stvaraju svijet robotike. U aktivnostima, učenici su imali priliku raditi s robotima, no ponajviše su razvijali logičke vještine nužne za taj rad. Šarolike aktivnosti nudile su rad s konkretnim i jednostavnim robotima i IKT uređajima, Ozobotom i Micro:bitom. Učenici viših razreda ponavljali su i utvrđivali svoja znanja, dok su učenici nižih razreda dobili uvid u područje s kojim će se tek susresti. Aktivnost s Gravitobotima, osim koncentracije i slijeđenja uputa, obuhvatila je i područja fizike i tehničke kulture, čega su posebice bili svjesni učenici sedmih i osmih razreda. Aktivnosti s binarnim brojevima, tangramom, hanojskim tornjevima te stvaranjem crteža ponajviše su testirale, ali i razvijale logičko razmišljanje, povezivanje i zaključivanje. Učenici su u igri i kompetitivnosti nesvjesno razvijali vještine koje će im uvelike pomoći pri daljnjem radu u svijetu programiranja i robotike. Najveće zadovoljstvo učiteljicama informatike bilo je pitanje: “Kada će se ponovno održati Robotionica?”.
