Umor se može smatrati nekom vrstom trovanja. Kad mišići ljudskog tijela rade, stvara se mliječna kiselina. Ako se ta kiselina ukloni iz premorena mišića, on je sposoban iznova raditi. Tijekom dana tijelo se “truje” mliječnom kiselinom. Postoje i druge tvari što ih tijelo stvara tijekom rada mišića. Te tvari nazivaju se otrovi umora. One se kroz tijelo prenose krvlju, tako da se umor ne osjeća samo u mišićima već i u cijelom tijelu, a naročito u mozgu.
Zdravi stil života od neprocjenjive je važnosti upravo u ovom životnom razdoblju. Dječji organizam intenzivno raste i razvija se, a to je praćeno naglim intelektualni i emocionalni napretkom. Kako bi dijete u svakom od tih područja moglo ostvariti svoj maksimalni potencijal, životni uvjeti djeteta moraju biti najbolji mogući.
Od presudne je važnosti započeti educirati djecu “od malih nogu”, kako bi paralelno s rastom djeteta rasla i njegova svijest o ekologiji, točnije, o važnosti recikliranja, skupljanja otpada, štednje vode i energije.
Što bi se dogodilo kad biste dopustili svom djetetu da samo odluči što će, kada i gdje pojesti? Hoće li polako ili brzo steći loše prehrambene navike, odabirajući čokoladu, kekse i kolače? Hoće li se razboljeti ili udebljati? Ili će postati zdravije i sretnije?
U povodu Svjetskog dana djece, Ured UNICEF-a za Hrvatsku dodijelio je nagradu za najbolji projekt mladih nastao u programu UPSHIFT u školskoj godini 2020./2021.
U vrijeme kada su se već prilično glasno izricale bojazni o porastu temperature na Zemlji, u Rio de Janeiru je 1992. godine održana konferencija UN-a o okolišu i razvoju, poznata i kao “Earth Summit“. Tom su prilikom zemlje sudionice potpisale međunarodni ugovor pod nazivom Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama.
Višesatno gledanje u ekrane pametnih telefona, tableta i ostalih sličnih uređaja postala je naša svakodnevica. Osim što su poslovi 21. stoljeća usko vezani uz računala, svoje slobodno vrijeme počeli smo sve više provoditi uz pametne uređaje. Roditeljima, djeci, pa i bakama i djedovima, promijenile su se navike korištenja medija, što dovodi i do promjena u obiteljskim odnosima.
Istraživačima iz područja ljudskog pamćenja nije nepoznata činjenica da ljudi koji zapisuju ili često prepričavaju događaje bolje pamte svoju prošlost od onih koji to ne čine.
Većina roditelja sa strahom reagira na ulazak djeteta u pubertet. Prisjećajući se naših mladenačkih godina, znamo da odgajanje adolescenata nije jednostavno i postavljamo si niz pitanja, primjerice što učiniti kad se uvučemo u još jednu svađu oko prijatelja, odjeće ili izlazaka?
U prvom smo dijelu teksta pisali o mogućim razlozima zašto dijete ne želi ili odbija ići u školu. Među navedenim razlozima bilo je vršnjačko zlostavljanje, koje danas osim u fizičkom obliku dolazi i u obliku virtualnog zlostavljanja (eng. cyberbullying), loše ocjene i uspjeh u školi, životne promjene poput preseljenja u drugu školu ili grad.