Od izdavanja Nostradamusovih proročanstava u 16. stoljeću do danas mnogi su pokušavali pronaći ključ za njihovo dešifriranje. Neke se od njegovih strofa mogu odnositi na bilo koje doba ljudske povijesti. Druge sadrže vrlo egzaktne podatke i upravo su mu one priskrbile reputaciju jednog od najvećih svjetskih proroka. Neki u njemu vide demonskog glasnika, dok ga drugi nazivaju božanskim čudotvorcem.
Od izdavanja Nostradamusovih proročanstava u 16. stoljeću do danas mnogi su pokušavali pronaći ključ za njihovo dešifriranje. Neke se od njegovih strofa mogu odnositi na bilo koje doba ljudske povijesti. Druge sadrže vrlo egzaktne podatke i upravo su mu one priskrbile reputaciju jednog od najvećih svjetskih proroka. Neki u njemu vide demonskog glasnika, dok ga drugi nazivaju božanskim čudotvorcem.
Mjesec je poslije Sunca najsvjetlija pojava na nebeskom svodu, a ujedno nam je i najbliže nebesko tijelo – od Zemlje udaljeno 384.000 kilometara. To, dakako, ne znači da je uvijek na istoj udaljenosti. Kao što Zemlja i drugi planeti Sunčeva sustava obilaze oko Sunca, tako Mjesec obilazi oko Zemlje.
Putovanje kroz vrijeme, novi svjetovi između zvijezda, promjene same naravi ljudskog postojanja – sve su to motivi kojima se zabavlja znanstvena fantastika. Iako tek stoljeće stara, znanstvena je fantastika stekla brojnu i odanu publiku. Veći dio tradicionalne umjetnosti svijet slika onakvim kakav on jest ili kakav je bio. Likovi i događaji mogu biti izmišljeni, ali ambijent u koji je priča smještan sliči stvarnom svijetu i uvažava prirodne zakone i ono što je stvarno moguće.
Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.
Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.
Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnoga posta u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Tada su dopuštene svakovrsne ludorije i neobična ponašanja. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim spaljivanjem, vješanjem ili utapanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
Svakodnevni odlazak u školu učenicima nosi mnoga pitanja, između ostalog se pitamo „Što obući za školu?“. Iako nam se naizgled čini kako se ovim pitanjem bave samo djevojčice, riječ je o temi koja već neko vrijeme potiče žustre rasprave. O istoj raspravljaju ne samo roditelji i djeca, profesori i ravnatelji, nego i brojni hrvatski dizajneri odjeće. Dok su jedni mišljenja kako bi današnji školarci trebali nositi uniforme, drugi se oštro protive tome i zagovaraju model prema kojem djeca u školu nose one odjevne predmete koje najviše vole.
Klokani i njihovi bliski rođaci valabiji žive samo u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Veće vrste svrstavamo u istu ekološku skupinu s drugim životinjama koje brste i žive u drugim dijelovima svijeta: antilopama, govedima, bizonima i jelenima. Zbog njihova izgleda, klokane je nemoguće zamijeniti s nekom drugom životinjom.