Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.
Nakon Kanade upoznajemo se s trećom najvećom državom svijeta i njenim zanimljivostima. Riječ je o Kini, velikoj zemlji koja ne samo da je najmnogoljudnija država svijeta već je i jedna od najstarijih civilizacija s kontinuitetom od 4.000 godina. Pridružite nam se na ovom putovanju i saznajte više o Kini, njenom pismu i kaligrafiji, Zabranjenom gradu te kineskim borilačkim vještinama.
Književnica koja je čvrsto vjerovala da se put prema dobru nalazi u ljudskoj duši, zauvijek je osvojila srca generacija djece koja su odrastala uz njezine pripovijesti. Pišući svoju autobiografiju, Ivana Brlić Mažuranić naglasila je da su njezina djela sadržajem i opsegom skromna.
Građevine nastaju ostvarenjem građevinskih tehnika. One obično zauzimaju fiksno mjesto na zemlji pa na taj način nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji. Ljudi su izgradili mnoštvo građevinskih objekata u koje spadaju i zgrade čije veće ili manje skupine tvore sela, naselja i gradove.
Najmanje četvrtina europskoga pučanstva pomrla je u samo nekoliko godina. Mnogi svjedoci naleta „crne smrti“ vjerovali su da je došao smak svijeta. Užasna pošast, koju su suvremenici zvali „crnom smrću“, prohujala je Europom izazivajući paničan strah.
Povijest ratovanja seže daleko u ljudsku prošlost. Razlozi ratova najčešće su složeni te ih je potrebno sagledati u širem kontekstu uzročno-posljedičnog niza događaja. Znanstveni pristup povijesti uči nas i tome kako ne smijemo suditi protagoniste ili same događaje iz perspektive suvremenosti.
Putovanje najvećim državama svijeta nastavljamo upoznavajući se s nepreglednim prostranstvima Kanade. Osim što je površinom druga najveća država, Kanada je također jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, koja se ističe svojim bogatim prirodnim bogatstvima i multikulturnim karakterom. Ukoliko vas osim općih podataka zanima i još pokoja zanimljivost koju krije ova velika zemlja, tada nam se pridružite i u ovom članku otkrijte više o aktualnim 21. Zimskim olimpijskim igrama, slapovima Niagare i “zlatnoj groznici”.
Unatoč činjenici da živimo u globaliziranom svijetu, koji se zbog tehnoloških dostignuća sve više “smanjuje i uniformira”, te na neki način gubi svoju raznolikost i šarmantnu tajnovitost, on i dalje ostaje jednako velik i nepoznat svakom pojedincu koji ga nanovo otkriva. Drugim riječima, svijet koji nas okružuje toliko je bogat raznolikostima i nepoznanicama da će uvijek biti vrijedan istraživanja, čuđenja i divljenja.
S dolaskom zimskih mjeseci životinjama je otežano pronalaženje hrane. Stoga zimi miruju (hiberniraju) ili odlaze na prezimljavanje u predjele s toplijom klimom. Seobe životinja – instinktivni, pravilni obrasci kretanja – rezultat su evolucije kroz više tisuća godina. Jednom godišnje životinje započinju seobe u južnije krajeve kako bi izbjegle surovu zimu sjevera. Zašto se u proljeće opet vraćaju? Za većinu životinja osnovni je razlog hrana.
Dragi čitatelji, poučnu šetnju kroz sve hrvatske Županije završavamo na krajnjem jugu naše prelijepe domovine, točnije na mjestu gdje se rijeka Neretva isprepliće s Jadranskim morem. Riječ je naravno o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja zbog svojih brojnih kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti predstavlja jedno od najljepših područja ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Također, iskreno se nadamo da ste uživali u seriji članaka o našim Županijama, te da ste u njima pronašli poneku zanimljivost, naučili nešto novo, ili barem osvježili staro znanje. U svakom slučaju, zahvaljujemo Vam što ste nas pratili na ovom putovanju sa zanimanjem.