Slikarstvo je umjetnost koja nanosi boje na različite površine. Ono bilježi događaje, reproducira izgled čovjeka, mjesta ili predmeta, a osim toga priča priče, urešava zidove i ilustrira tekstove. Slikarstvo izražava misli i osjećaje ili jednostavno stvara ljepotu.
Jeste li znali da je u originalnoj, kineskoj verziji bajke Pepeljugina cipela bila od – krzna? Nekada su naime krznene cipele bile nešto sasvim uobičajeno. Tako su prve čizme što ih je čovjek nosio bile vjerojatno načinjene od sirove životinjske kože s dlakavom stranom okrenutom prema unutra, da bi se njima zaštitile noge od velike hladnoće što je vladala u ledeno doba. Te prve čizme nisu bile ništa drugo nego jednostavne kožne vrećice.
Donosimo vam priču o viškom Voltairu, dramatičaru, esejistu, romanopiscu i novelistu, Ranku Marinkoviću. Rođen je 22. veljače 1913. u Uvali svetog Jurja u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet.
Vatroslav Lisinski napisao je prve dvije hrvatske opere. Živeći u vrijeme izrazitih političkih previranja, Lisinski je svojom glazbom dao znatan prilog političko-kulturološkoj borbi Hrvata u nastojanju stjecanja nacionalnog identiteta. No i kvaliteta njegove glazbe van političkog konteksta svrstava ga u najznačajnije hrvatske skladatelje prve polovice 19. stoljeća.
Prema staroegipatskom vjerovanju, čovjekova duša nakon smrti putuje kroz drugi svijet. Posmrtni put duše u predjele drugog svijeta bio je istovjetan kretanju Sunca, koje zalazeći na zapadu odlazi “u nepoznato”. Za jedne je on kopija ovoga svijeta, u kojem se oru njive, žanje žito ili odlazi u lov. Za druge je posmrtni put potpuno odvajanje od svijeta poznatog, uzlet do zviježđa u kojima borave bogovi.
Ogulin je grad uz čije se prirodne i kulturne znamenitosti vežu mnoge maštovite priče i legende kao rijetko gdje u Hrvatskoj. Smješten na sredini puta od Zagreba prema Rijeci u prostranoj kotlini kojom teku rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica, te nad kojom dominira moćna planina Klek, Ogulin svojim prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim nasljeđem danas predstavlja jedno od najzanimljivijih mjesta Karlovačke županije.
Područja ekvatorijalne Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije mjesta su s najviše topline, svjetla i vlage na Zemlji. Upravo su ti čimbenici razlogom što su ova staništa dom milijunima vrsta biljaka i životinja. Osim što predstavljaju jedan od najbogatijih ekosustava na planetu, tropske kišne šume važne su i stoga što proizvode goleme količine kisik, troše ugljični dioksid i igraju važnu ulogu u ciklusu vode.
Prije nego što zakoračimo u povijest školskih uniformi i spomenemo sve prednosti, ali i mane ovog odjevnog predmeta potrebno je definirati što on uopće jest. Pojam „školska uniforma“ odnosi se na odjeću koju nose učenici ne samo osnovnih i srednjih škola diljem svijeta, nego i ostalih obrazovnih ustanova. Tri su kriterija koja određenu odjevnu kombinaciju čine uniformom: a) na njoj se nalazi školski grb, b) potvrđuje legitimitet određene obrazovne institucije i c) potiskuje individualnost.
Svaki objekt koji ispoljava magnetska svojstva nazivamo magnetom. Svaki magnet ima dva pola, u kojima je koncentrirana većina njegove snage. Ovi polovi označavaju se kao sjeverni i južni jer se magnet uvijek nastoji orijentirati u prostoru po liniji (meridijanu) koja spaja Zemljin sjeverni i južni pol.
Godine 1979. američki antropolog Milford H. Wolpoff je na temelju proučavanja zubi objavio svoju procjenu o broju krapinskih neandertalaca. On smatra da krapinska zbirka sadrži ostatke od oko 80 jedinki, u životnoj dobi od 3 do 27 godina.