Glazba ili muzika je umjetnost proizvodnje i slaganja zvukova u smislenu cjelinu. Ljudi glazbu slušaju i stvaraju je sebi za zabavu, da obilježe neki događaj ili izraze misli i osjećaje. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, no njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.
Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zahvaljujući suvremenoj tehnologiji čovjek relativno dobro poznaje taj svijet, boravak pod vodom u današnjoj ronilačkoj opremi još uvijek predstavlja veliki izazov.
Istra je najrazvijenija turistička regija Hrvatske koju mnogi povezuju s njenim svjetski poznatim gradovima smještenim uz more poput Opatije, Pule, Rovinja, Poreča i Umaga. Međutim, poznato je da i njena unutrašnjost krije mnoštvo zanimljivih, ali manje nametljivih mjesta, koja svojim vrijednim kulturnim i prirodnim posebnostima dozivaju sve znatiželjnike da ih osobno dožive. Pitoma, brežuljkasta, zelena i skladna, unutrašnjost ovog najvećeg hrvatskog poluotoka natopljena je povijesnim zbivanjima i iskustvima koja su ostala zapisana u njegovu jedinstvenom krajoliku: kamenim gradićima na brežuljcima, šumarcima, livadama, drevnim naseljima, crkvicama, obrađenim poljima i vinogradima.
Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je bio zatočen u Engleskoj kuli, zloglasnoj tamnici onog vremena.
Riba klaun biolozima i akvaristima je poznata pod nazivom Amphiprion percula, dok ju djeca često nazivaju “Nemo” po crtanom filmu u kojem se pojavljuje. Svoje ime ova živopisna riba može zahvaliti kombinaciji boja koje zaista podsjećaju na klauna. Tijelo ove ribice žarke je narančaste boje s tri vertikalne, crno obrubljene bijele pruge.
Još jako malo i škola je gotova… Sutra, 14. lipnja završava školska godina 2017./2018. Slijedi gotovo tri mjeseca bez školskih obveza što vam daje mogućnost drugačijeg planiranja vremena za odmor, sportske aktivnosti, dokolicu i još mnogo toga.
Srednjoškolci se u završnom razredu nađu pred velikom odlukom: hoće li studirati ili tražiti posao. Učenici završnog razreda srednje škole u školskoj godini 2016./2017. zasigurno su se već donijeli odluku kamo nakon srednje škole. To zasigurno nije bila jednostavna odluka. Srednjoškolcima koji još nisu odlučili kamo nakon srednje škole, ili pak nisu sigurni u svoju odluku, a u sljedećoj školskoj godini ih upravo to očekuje u ovom tekstu predstavljamo portal e-Usmjeravanje.
Obaveze u školi se nagomilavaju, dio tvog vremena zauzimaju i izvanškolske aktivnosti, a svakako želiš dio vremena provesti i s prijateljima. Kako sve to uskladiti?
Iako se još rimski car Neron za vrućih ljetnih dana sladio mješavinom leda i voćnih sokova, prvi pravi recept za sladoled u Europu je stigao iz Kine negdje oko 1295. godine. Vjeruje se da ga je sa svojih putovanja donio Marko Polo, svjetski trgovac i putopisac.
Viteštvo je kulturološka pojava karakteristična za srednji vijek, a čitava ga je Europa usvojila u 11. i prvoj polovici 12. stoljeća. Teoretski, svatko je imao pravo i mogućnost postati vitezom. No praksa se nije uvijek poklapala s teorijom, tako da su se budući vitezovi najčešće regrutirali iz redova vojnika i ratnika koji su već okruživali prinčeve i feudalce. Tek su se iznimno u viteške redove primali i ljudi koji svojim zvanjem nisu bili ratnici ili vojnici.