Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.

Mnogi stanovnici gradova zemalja u razvoju mlađe su dobi. Stanovništvo gradova raste i zato što je u njemu velik udio žena prokreativne dobi. To napose vrijedi za Latinsku Ameriku u kojoj 70% ljudi živi u gradskim područjima. Zbog toga će budući rast latinskoameričkih gradova prije biti rezultat prirodnog priraštaja nego migracije iz seoskih područja.

Do godine 2025. više od 60% od osam milijardi ljudi živjet će u manjim i većim gradovima. Svijet će imati više od 90 gradova s više od pet milijuna stanovnika. Godine 1950. bilo ih je samo sedam. Neviđen rast broja gradskih, u odnosu na broj seoskih stanovnika, bila je jedna od najupadljivijih značajki života u 20. stoljeću.

Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?

Ivan Gundulić (1589.-1638.) najpoznatiji je hrvatski barokni pjesnik. Njegovo je značenje osobito bilo isticano u 19. stoljeću, u doba buđenja nacionalne svijesti. U odnosu na ostale hrvatske zemlje književni je život krajem 16. i početkom 17. stoljeća u Dubrovniku, slobodnoj i gospodarski vrlo razvijenoj državi, bio neobično živ i dinamičan.

Kroz atmosferu svakodnevno putuju milijuni ljudi u zrakoplovima, balonima na topli zrak i nadzvučnim mlažnjacima. Astronauti kroz nju prolijeću raketama i odlaze u svemir. Zrak koji dišemo dio je atmosfere smjese plinova što okružuje Zemlju. Zahvaljujući tim plinovima moguć je opstanak svih živih bića, a štite nas i od štetnih Sunčevih zraka.

Kao mislilac, moralist i pisac, Lav Nikolajevič Tolstoj imao je izrazito jak utjecaj na Rusiju svojeg doba. Još za života stekao je brojne sljedbenike, a njegove su ideje usvojili i čitatelji diljem svijeta. Njegova su djela neizmjerno obogatila rusku i svjetsku književnost.

Pri spomenu nosoroga prvo što nam pada na um je njegovo najvidljivije obilježje – jedan ili dna roga, ovisno o vrsti. Iako je vrlo čvrst, nosorogov rog nije od koštane tvari, nego je jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m. Nosoroge su ljudi ubijali desetljećima iz raznih razloga, no najčešće da se domognu njihovih rogova. Tako su npr. muškarci iz sjevernog Jemena plaćali ogromne svote za ove rogove jer se od njih izrađuju rezbarene drške za njihove tradicionalne bodeže – jambias. Osim toga, dalje na istoku, u Indiji i Kini, vjeruje se da su nosorogovi rogovi ljekoviti pa su zbog toga jako traženi i skupi.