Krokodili i aligatori pripadaju skupini životinja čiji je razvoj započeo prije razvoja dinosaura, i koji su se od tada vrlo malo promijenili. Još uvijek nam nije jasno kako su se tako uspješno prilagodili i preživjeli ono što dinosauri nisu. Poznatije vrste su nilski krokodil, gangeski gavijal, misisipski aligator i obični kajman.
Ljudski mozak često zovu biološko računalo ili bioračunalo pri čemu “biološko” znači da je dio nekog živog bića, a “računalo” da može prikupljati, obrađivati, pohranjivati i rabiti podatke kao i svako računalo.
Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.
Mnogi stanovnici gradova zemalja u razvoju mlađe su dobi. Stanovništvo gradova raste i zato što je u njemu velik udio žena prokreativne dobi. To napose vrijedi za Latinsku Ameriku u kojoj 70% ljudi živi u gradskim područjima. Zbog toga će budući rast latinskoameričkih gradova prije biti rezultat prirodnog priraštaja nego migracije iz seoskih područja.
Kompas je navigacijski instrument koji reagira na magnetizam Zemlje, a služi za određivanje strana svijeta. Njegova pokretna magnetna igla uvijek se okreće prema sjeveru. Magnetski je kompas jako jednostavan no pritom i dovoljno točan da se u njega na većini putovanja možemo pouzdati.
Do godine 2025. više od 60% od osam milijardi ljudi živjet će u manjim i većim gradovima. Svijet će imati više od 90 gradova s više od pet milijuna stanovnika. Godine 1950. bilo ih je samo sedam. Neviđen rast broja gradskih, u odnosu na broj seoskih stanovnika, bila je jedna od najupadljivijih značajki života u 20. stoljeću.
Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?
Ivan Gundulić (1589.-1638.) najpoznatiji je hrvatski barokni pjesnik. Njegovo je značenje osobito bilo isticano u 19. stoljeću, u doba buđenja nacionalne svijesti. U odnosu na ostale hrvatske zemlje književni je život krajem 16. i početkom 17. stoljeća u Dubrovniku, slobodnoj i gospodarski vrlo razvijenoj državi, bio neobično živ i dinamičan.
Kroz atmosferu svakodnevno putuju milijuni ljudi u zrakoplovima, balonima na topli zrak i nadzvučnim mlažnjacima. Astronauti kroz nju prolijeću raketama i odlaze u svemir. Zrak koji dišemo dio je atmosfere smjese plinova što okružuje Zemlju. Zahvaljujući tim plinovima moguć je opstanak svih živih bića, a štite nas i od štetnih Sunčevih zraka.
Kao mislilac, moralist i pisac, Lav Nikolajevič Tolstoj imao je izrazito jak utjecaj na Rusiju svojeg doba. Još za života stekao je brojne sljedbenike, a njegove su ideje usvojili i čitatelji diljem svijeta. Njegova su djela neizmjerno obogatila rusku i svjetsku književnost.