Suvremena nastava podrazumijevaju visok stupanj interakcije nastavnika i učenika, učenika međusobno te učenika i nastavnih sadržaja. Nastavnik organizira fleksibilan slijed nastavnih aktivnosti i postupaka kako bi povećao produktivnost učenika u stjecanju kompetencija i primjenjivih znanja.
U okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, Europska komisija objavila je u listopadu 2022. “Smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja”, a sada su one dostupne i na hrvatskom jeziku.
Suvremeno obrazovanje sve više potiče roditelje na suradnju s nastavnicima kao i aktivno uključivanje u proces obrazovanja. Roditeljski je angažman poželjan, a obuhvaća i poznavanje važnih činjenica o nastavnim materijalima i ishodima. S dolaskom roditeljskih sastanaka i konzultacija, donosimo vam nekoliko pitanja koje roditelji mogu postaviti, ali i prijedloge kako dati stručne i kvalitetne odgovore.
Projekt “BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju“, koji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet provodi uz financijsku podršku Agencije za elektroničke medije, svojim općim ciljem usmjeren je izgradnji zdrave slike o sebi srednjoškolaca u virtualnom medijskom prostoru te osnaživanju njihovih socijalno-emocionalnih kompetencija kao ključnih u kontekstu modernoga doba.
Informacijska pismenost je vještina koja se može implementirati u svaki nastavni predmet. Njome se podržava učinkovit pristup informacijama, a učenici pritom razvijaju kritičko mišljenje i promišljanje, kako riješiti problem, donošenje odluka i istraživanje različitih mogućnosti.
Aktivnost Granice iz edukativnih materijala “Digitalni mediji i mentalno zdravlje“, koja se može provesti s učenicima viših razreda osnovne škole i sa srednjoškolcima, ima za cilj povećanje svjesnosti o sebi i vlastitim emocijama vezano uz vrijeme provedeno u virtualnom svijetu, u svrhu povećanja samokontrole u korištenju mobitela.
Multimedijski obrazovni e-sadržaji u vidu EduBlica temeljeni su na osnovnim načelima kognitivne teorije učenja s posebnim osvrtom na kognitivno opterećenje. Prema pioniru kognitivne psihologije Georgu Milleru, čovjekova radna memorija, u prosjeku može primiti sedam pojmova pri čemu kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi 7 ± 2 pojma istodobno. [1] Informacije koje se u kratkoročnom pamćenju kodiraju prelaze potom u dugoročno pamćenje u kojem mogu biti pohranjene gotovo cijelog života.
S obzirom na broj pratitelja razlikujemo mikroinfluencere, makroinfluencere i megainfluencere (Kaya, Mulcahy, Parkinson, 2020).
Nacionalna godišnja konferencija „Uključiva škola iz snova: eTwinning za digitalno obrazovanje“ održana je 22. i 23. studenoga 2022. godine u virtualnom formatu te je okupila brojne odgojno-obrazovne djelatnike.
U današnje vrijeme, kreativnost je najtraženija roba. Govorimo o kreativnim ekonomijama, industrijama, školama, učiteljima, učenicima itd. Međutim, pojam kreativnosti izuzetno je teško definirati. Kako bi kreativnost smjestili u društveni i politički kontekst, moramo se vratiti nekoliko desetljeća unazad i proučiti razlike između industrijskog i postindustrijskog društva (Castells, 2000, 2002 i 2003).