Informacijska pismenost je vještina koja se može implementirati u svaki nastavni predmet. Njome se podržava učinkovit pristup informacijama, a učenici pritom razvijaju kritičko mišljenje i promišljanje, kako riješiti problem, donošenje odluka i istraživanje različitih mogućnosti.
Jedna od glavnih digitalnih kompetencija kojoj možemo naučiti današnju djecu jest kako usvojiti kritički stav prilikom čitanja vijesti ili članaka na internetu. Golemi porast svih vrsta informativnih portala i njihovo širenje putem društvenih medija prilično je otežalo uočavanje razlike između vijesti, autorskih članaka ili tek propagandnih informacija.
Primijenite suvremene metode poučavanja i digitalne alate u nastavi uz pomoć e-tečaja “Inovativni učitelji i nastavnici: suvremeni obrazovni trendovi i primjena digitalnih alata u nastavi”
Kako bi se mogli razumjeti oblici e-učenja potrebno je prvo definirati pojam e-učenja. U najširem smislu to je pojam koji označava učenje pomoću informacijsko komunikacijske tehnologije s ciljem unaprjeđenja procesa učenja.
Od 26. svibnja do 17. lipnja 2022. u tijeku je javno savjetovanje za pripremu programa “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koji će u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provoditi Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.
Donosimo vam prijedlog 5 aktivnosti kako s učenicima 1. razreda srednje škole iz matematike na konkretan način obraditi temu o korijenima, formatima papira i razlici između racionalnih i iracionalnih brojeva. Scenarij poučavanja Formati papira namijenjen je nastavnicima početnicima u primjeni IKT-a.
Tražite dodatni sadržaj o važnosti redoks-procesa u svakodnevnom životu? Donosimo vam scenarij poučavanja Redoks-procesi u kojemu se nalazi čak šest prijedloga provedbe nastavnih aktivnosti koje kombiniraju suvremene metode poučavanja i primjenu digitalnih sadržaja i alata u nastavi.
Suvremena nastava teži ka uvažavanju osobnosti, razvoju kritičkoga mišljenja, otvorenosti duha. Sposobnosti učenika učinkovito se razvijaju kroz stvaralački rad unutar novinarske skupine, u pripremi i tiskanju školskoga lista. Nema, međutim, kreativnosti bez prethodnoga iskustva i znanja.
Frontalni se oblik nastave sve češće zamjenjuje oblicima rada usmjerenim na učenika. Tradicionalno učenje koje uključuje „prenošenje znanja, koje je često odvojeno od učeničkog iskustva i konkretnih životnih uvjeta“ [1], ne može u dovoljnoj mjeri zadovoljiti potrebe suvremenog društva.
Kako djecu zaštititi od štetnog utjecaja digitalnih tehnologija i interneta, ali im ipak omogućiti da izvuku ono najbolje što im suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućavaju – pitanje je koje muči brojne roditelje i nastavnike.