Krajem dvadesetog stoljeća, dok su računala polako pronalazila puteve iz garaža i istraživačkih instituta prema odgojno-obrazovnim institucijama, učitelji i nastavnici započeli su istraživati različite načine za razumijevanje složenih odnosa između informacijskih tehnologija, odgoja i obrazovanja. Stručnjacima iz područja pedagogije, didaktike i metodike odmah je bilo jasno da su računala mnogo više od pukih alata – međutim, razvoj teorijske perspektive za izučavanje njihove uloge u odgoju i obrazovanju pokazao se kao poprilično tvrd orah.

U članku Odgoj i obrazovanje u eri kolonizacije virtualnosti (Jandrić i Kuzmanić, 2014) pokazali smo da je stare ideje moguće odjenuti u digitalno ruho kako bi doživjele novu mladost i pomogle nam u opisivanju složenih procesa koji karakteriziraju suvremeni odgoj i obrazovanje.

Godine 2001., u govoru koji je održao povodom prihvaćanja nagrade Američke strukovne organizacije kompozitora, umjetnika i producenata (ASCAP), čuveni umjetnik Tom Waits prisjetio se kolonizacije Novog svijeta. “Kada ljudi migriraju na drugi kontinent”, kaže Waits, “sobom nose svoje sjemenke i svoje pjesme. One su manje ili više sve što im je potrebno kada stignu na odredište” (Waits, 2001).