Šalabahter s pet koraka za provjeru informacija prenosimo vam iz edukativne brošure “Dezinformacije”, autorica Ive Nenadić i Milice Vučković s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Brošuru su u sklopu 4. Dana medijske pismenosti objavili Agencija za elektroničke medije i UNICEF, a u njoj ćete pronaći pregled ključnih informacija i koncepata potrebnih za razumijevanje problema dezinformacija te prijedloge vježbi i zadataka, prvenstveno namijenjenih srednjoškolcima i učenicima viših razreda osnovne škole.
- PODRIJETLO
Gledate li izvorni sadržaj (članak, fotografiju, video) ili reprodukciju? Vaš je prvi zadatak utvrditi tko je sadržaj prvi objavio. Ako je riječ o internetskim stranicama, provjerite objavljuje li stranica svoje izvorne sadržaje ili ih prenosi iz drugih izvora? Kojih?
- IZVOR
Tko je autor sadržaja koji gledate? Je li jasno naznačen? Je li vjerodostojan? Tko je vlasnik i urednik internetske stranice koju gledate? Jesu li jasno naznačeni? Jesu li vjerodostojni?
3. DATUM
Kada je sadržaj nastao? Npr. je li svaka fotografija koja se koristi uz tekst izvorno vezana uz taj tekst (događaj) ili se koristi samo kao ilustracija?
4. MJESTO
Gdje je sadržaj zaista snimljen? Društvene mreže korisnicima omogućavaju da prilikom objave sadržaja dodaju lokaciju, odnosno mjesto gdje je sadržaj snimljen ili gdje se osoba nalazi, ali tim se podacima može manipulirati (npr. možete označiti da ste u Parizu kada ste zapravo bili u Zaprešiću).
5. MOTIVACIJA
Zašto je sadržaj napisan ili snimljen? Zašto je podijeljen? S kojim ciljem? Pokušajte razumjeti perspektivu i motivaciju osobe koja dijeli sliku ili video. Je li osoba koja je stvorila sliku ili video slučajni očevidac? Aktivist? Netko tko radi za vladu? Vaš odgovor na ovo pitanje može utjecati na to kako ćete razumjeti širu vijest.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
