Mladi koji prolongiraju spolne odnose do odrasle dobi ne riskiraju da će biti povrijeđeni ili imati osijećaj krivnje nakon samog čina, te će na taj način izgraditi odnose koji se temelje na povjerenju i prijateljstvu, a ne isključivo na seksualnoj privlačnosti. Suzdržavanje od bilo kakvog oblika spolnog odnosa (apstinencija) je izuzetno konzervativan, ali još uvijek najbolji način zaštite od svega navedenog. U današnjim medijima je velik socijalni pritisak na mlade da se u spolne odnose upuste što ranije. I upravo zato ih većina ima spolna iskustva prije 19. godine, te je u tim godinama i najveći postotak oboljelih od spolnih bolesti
Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog) sa zaražene na zdravu osobu. Izuzetno
se rijetko infekcija može prenjeti i nespolnim putem, npr. kontaminiranim predmetima.
Osnovni simptomi spolne infekcije su: bol prilikom mokrenja ili spolnog odnosa, peckanje tijekom mokrenja, neobičan iscjedak iz; vagine, mokraćne cijevi (muške ili ženske) te analnog otvora, oticanje testisa, krvarenje između menstruacija, svrbež u području spolovila ili anusa, osip, mjehurići, ranice, kvržice ili bradavice na spolovilu ili oko njega, bol u zdjelici, simptomi slični gripi (temperatura i zimica uz sve navedeno), otekline u području prepona, trajnije crvenilo ždrijela (više od dva tjedna).
Uz spolnu aktivnost važno je biti zdravstveno osviješten i povjeriti liječniku svoju sumnju na spolnu bolest čak i ako se dobro osijećate. Također treba obavijestiti i partnera o svojim sumnjama, jer se u slučaju spolne bolesti i on ili ona također trebaju liječiti. Terapiju treba uzimati po preporuci liječnika, a ne po vlastitom nahođenju. Važno je potrošiti cijelu dozu, a ne samo onoliko koliko je potrebno za otklanjanje simptoma.
Od mnogog broja spolnih bolesti navest ćemo najčešće.
Klamidija
Klamidija je bakterija koja uzrokuje bolest s najvećim porastom broja oboljelih u Hrvatskoj.
Izuzetno je opasna jer u polovice slučajeva simptomi nisu prisutni. Zato se izuzetno rijetko dijagnosticira i liječi. Ako simptomi postoje, javlja se iscjedak iz spolovila, te peckanje kod mokrenja, oko dva tijedna nakon infekcije. Ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, može uzrokovati komplikacije, a zna dovesti i do neplodnosti te izvanmaternične trudnoće. Ista vrsta klamidije dovodi i do konjunktivitisa, nazvanog trahom, s mogućom posljedičnom sljepoćom. Prolaskom kroz porođajni kanal novorođenčad se također može inficirati bakterijom, a kod djeteta će se manifestirati kao konjunktivitis ili kao upala srednjeg uha.
Klamidija uzrokuje i limfogranuloma venereum, bolest koja najčešće zahvaća muškarce. Manifestira se bolovima limfnih čvorova u anogenitalnom području (područje prepona).
Za liječenje klamidije koristi se antibiotska terapija tetraciklinom.
Kandidijaza
Kandidijaza je spolna bolest koju uzrokuje gljivica candida albicans. Oko ¾ žena barem jednom u životu ima problema s tom gljivicom koja je inače prisutna kao normalna flora vagine, ali se u nekim situacijama broj candide albicans može povećati. To se događa u slučaju da žena boluje od šećerne bolesti, ili kod dugotrajne primjene kortikosteroida i antibiotika, ali može se dogoditi uslijed spolnog odnosa sa zaraženom osobom. Simptomi su svrbež, pečenje rodnice, sirast iscjedak, a kod muškaraca obično samo svrbež. Liječi se antimikoticima u obliku krema i vaginaleta.
HPV (Humani papiloma virus)
HPV (Humani papiloma virus) je virusna infekcija s preko 100 tipova uzročnika, a polovica od njih se prenosi spolnim putem. Uzrokuje genitalne bradavice (kondile) na muškom i ženskom spolovilu. Neki tipovi HPV-a su odgovorni za nastanak zloćudnih tumora vrata maternice. Neki od njih (tipovi 16 i 18) su uključeni u cijepivo koje je pretprošle godine uvedeno kao preventiva. Kao i za druge viruse lijek ne postoji, već sve nade u oporavak polažemo u imunološki sustav. Ukoliko je imunološki sustav teško narušen, propisuje se terapija citostaticima, interferonom, ili se izvodi kirurški zahvat na grliću maternice (konizacija).
Redovni ginekološki pregledi igraju vrlo važnu ulogu u prevenciji HPV-a, jer se redovnim pregledima i papa testom mogu na vrijeme otkriti premaligne i druge promjene na maternici, te se mogu uspješno liječiti.
Gonorea, triper ili kapavac
Gonorea, triper ili kapavac u padu je obzirom da vrlo brzo uzrokuje klasične simptome na spolovilu. Uspješno se liječi antibioticima, ali ukoliko se ne liječi, kod muškarca se može proširiti na prostatu i sjemenike, a kod žena može uzrokovati neplodnost.
Herpes simplex
Herpes simplex je virusna infekcija. Postoje dva tipa Herpes simplexa; tip 1 koji se prenosi oralnim putem i tip 2 koji se prenosi spolni putem. Simptomi tipa 2 su razni prištići i ranice na spolovilu praćeni općim simptomima (glavobolja, visoka temperatura i malaksalost). Nakon tri tjedna simptomi nestaju, a zaražena osoba je doživotni nosioc virusa koji se smješta u završetcima živaca. Prilikom pada imuniteta bolest se često ponovno manifestira.
Sifilis
Sifilis je još jedna klasična spolna bolest uzrokovana bakterijom nalik na zavojnicu koja spada u red spiroheta. Najveći problem ova bolest predstavlja zaraženoj trudnici jer se bakterija putem posteljice može prenijeti i na plod.
Sifilis se prenosi spolnim putem, ali i kontaminiranim predmetima. Bolest se sastoji od dvije faze. Prva traje oko dvije godine, a manifestira se čirom na mjestu ulaska bakterije, zatim se javljaju opći simptomi (glavobolja..), te kasnije promjene na koži i sluznicama. U drugoj fazi dolazi do neuroloških promijena, kao i do bolesti srca, žila i kosti. Sifilis se uspješno liječi penicilinom.
Trihomonijaza
Trihomonijaza je spolna bolest uzrokovana parazitom bičašem Trihomonas vaginalis. Oboljeli muškarci obično nemaju simptome, dok su kod žene simptomi upala rodnice uz iscjedak neugodnog mirisa. Trihomonijaza se liječi antiparazitnim lijekovima.
AIDS (Acquired Immuno Deficiency Syndrome)
AIDS (Acquired Immuno Deficiency Syndrome) je kronična virusna bolest uzrokovana HIV-om (Human Immunodeficiency Virus) za koju još nema lijeka niti cjepiva. Virus napada određenu vrstu leukocita nazvane CD4+LYB koji su zaduženi za proizvodnju protutijela i bez kojih smo praktički neotporni na sve mikrobe. Današnja trojna terapija djeluje uglavnom uspješno samo u fazi kada je virus detektiran, ali se nije razvila bolest, premda je i tada dosta teško liječiti osobu obzirom da virus jako brzo mutira i mijenja svoju genetsku strukturu. Simptomi se javljaju tek kada imunost jako padne pa osoba zapravo može umrijeti od obične prehlade.
Hepatitis B, C i D
Hepatitis B, C i D se također prenosi spolnim putem, te krvlju. Hepatitits zahvaća jetru i izuzetno se teško liječi, ali za te viruse danas postoji cjepivo.
Istraživanja pokazuju da je 20% 15-godišnjaka u Hrvatskoj stupilo u spolne odnose, što i nije toliko puno u odnosu na njih čak 40% u Velikoj Britaniji.
Veliki problem u Hrvatskoj predstavlja zanemarivanje kontracepcije kod trećine petnaestogodišnjaka koji su već stupili u spolni odnos. S tim smo podatkom puno ispod europskog prosjeka.
Sustavna seksualna edukacija u školama pridonijela bi podizanju svijesti adolescenata.
Dokazano je da u zemljama u kojima je spolni odgoj jedan od predmeta poučavanja u školama, puno manji postotak spolnih bolesti kod adolescenata nego u Hrvatskoj.
Mladi trebaju znati da ne treba žuriti sa spolnim odnosom jer je bliskost prema drugoj osobi može pokazati i na druge načine kao što su razgovor i nježni dodiri.
U svakom slučaju je prilikom stupanja u spolni odnos izuzetno važno koristiti neku vrstu zaštitu, najbolje prezervativ, ili još bolje kombinaciju prezervativa i kontracepcijske pilule ukoliko su partneri trajniji.
Čimbenici rizika za spolno prenosive bolesti su:
- rana dob stupanja u spolne odnose (15 godina i manje), jer je u toj dobi sluznica još tanka i nezrela,
- pripadnost ženskoj populaciji koja je podložnija infekcijama,
- česta promjena partnera,
- spolni odnosi bez zaštite,
- spolni odnos pod utjecajem opojnih sredstava (alkohol i droge) kada popušta mogućnost rasuđivanja.
Dinko Kolarić, dr.med.
Literatura:
Kalenić S., Mlinarić-Missoni E.i sur., Medicinska bakteriologija i mikologija, Prehrambeno-tehnološki inžinjering, Zagreb, 1995.
Vrhovac B. i sur., Interna medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
