S ciljem realizacije i prošenja korelacije u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar, 29. travnja pozvane su dvije profesorice: Alica Bačeković-Pavelić, knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika te Tatjana Kreštan, profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar.
Profesorica Kreštan bavi se i slikarstvom te je iz svog bogatog slikarskog opusa izdvojila sliku masline o kojoj je na samom početku nastavnog sata rekla osnovne informacije. Na osnovi dobivenih informacija, četrnaest učenica razrednog odjela 1.d (grupa B) analiziralo je sliku. Učenice su svoja mišljenja i analizu umjetničkog djela napisale poštujući osnovna načela kompjutorske daktilografije u svoje dokumente na računalu.
Nakon toga, odslušali su pjesmu klape „Maslina“ pod nazivom „Maslina je neobrana“ te su trebali odrediti izvođače, zapisati najmanje 3 opisna pridjeva koja izaziva pjesma kod njih te ih komparirati i imenovati kraj iz kojeg potječe pjesma te ga pronaći na zemljopisnoj karti. Na taj način su ostvarili korelaciju s nastavnim predmetom geografija. Sve su to, naravno, zabilježili u svom dokumentu na računalu.
Zatim im je podijeljena pjesma Dragutina Tadijanovića „Snove sniju stari maslinici“ koju je prigodno interpretirala prof. Alica Bačeković-Pavelić a potom su je učenice i prepisale u svoj dokument na računalu. Informirala ih je i podsjetila na velikog hrvatskog pisca Dragutina Tadijanovića i na njegov život i djelo. Kratko su analizirali navedenu pjesmu. Nakon toga, učenice su pokušale vizualizirati maslinik pomoću izdvojenih samoglasnika kojima su dodijelile određenu boju, broj i pokret. Korelacija s nastavom informatike ostvarena je upotrebom bitmap grafike pomoću koje je pjesma vizualizirana oblicima i bojama. Do sada su u nastavu korelativno uključeni predmeti hrvatskog jezika, geografije, tjelesne i zdravstvene kulture, informatike, a učenice su se podsjetile glazbene i likovne kulture te je potom dodana i matematika. Time je jednostavna analiza poezije postala interdisciplinarna te je proširila svijest o strukturalnoj povezanosti raznih područja. Inače, pjesma o maslinama nije slučajno odabrana, već je na taj način obilježen i Svjetski dan drveta koji se obilježava 25. travnja kojemu je također posvećen jedan pano.
Treba istaknuti da su učenice prema ideji nastavnice izradile korelacijsko stablo kompjutorske daktilografije u kabinetu kompjutorske daktilografije u čijem su korelativnom ozračju i napisale svoje uradke.
Profesorica Alica Bačeković-Pavelić je učenicima objasnila pojam i ulogu sinestezije koja je i svrha blok-sata.
Blok-sat je omogućio bolje ovladavanje materijalom i veću motivaciju, što je i najveći cilj integrirane nastave. Učenice su stekle naviku samostalnog planiranja i rada u kojem su puno samostalnije nego u nametnutom ritmu, te iz toga proizlazi njihov osjećaj autonomije i odgovornosti za vlastiti rad.
Prema svemu navedenom neosporna je činjenica da korelacija između nastavnih predmeta nužno mora igrati veliku ulogu u suvremenoj nastavi kompjutorske daktilografije. Otkrivanje korelacija nije lagan posao i često kod nastavnika zahtjeva dodatni angažman. Kako je primarni cilj nastavnika postići veću razinu usvojenosti znanja i vještina te zadovoljstvo učenika u nastavnom procesu, nastavnica je prilagodila nastavu suvremenim trendovima. Da bi postigla taj cilj, pomaže joj znanje da postoje i drugi ljudi koji čine napore da svoj život ispune vrijednostima i smislom i da jedni drugima možemo biti inspiracija i podrška.
autorica: Aleksandra Hohnjec, dipl.oec.
