Generacija Z (rođeni od sredine 1990-ih do otprilike 2010. godine) odrasla je u svijetu u kojem je digitalna tehnologija neizostavni dio svakodnevice, kako u obiteljskom, tako i u školskom okruženju. Pametni telefoni, društvene mreže, online učenje i umjetna inteligencija oblikovali su njihov način razmišljanja i komuniciranja. Oblici učenja i načini usvajanja znanja današnjih učenika znatno se razlikuju od prethodnih generacija. No, postavlja se pitanje predstavlja li digitalizacija učenja za ovu generaciju korak naprijed ili izazov koji treba pažljivo regulirati?
Digitalne tehnologije u obrazovanju
U suvremenom obrazovanju digitalne su tehnologije preuzele ključnu ulogu u učenju i svakodnevnim aktivnostima učenika. Neki pripadnici Z generacije već su zakoračili na tržište rada, ali mnogi se još uvijek obrazuju i dio su današnjeg školskog sustava. Ova generacija zapravo je potaknula svojevrsnu revoluciju u obrazovanju, a njihova navika brzog konzumiranja informacija, sklonost interaktivnim alatima i preferencija vizualnog učenja promijenili su ustaljene načine učenja i podučavanja.
Digitalni alati, online platforme i umjetna inteligencija postali su dio njihova obrazovanja znatno olakšavajući pristup znanju i poboljšavajući metode poučavanja. Danas učenici lako i sa svakog mjesta mogu istraživati raznovrsne izvore informacija, koristiti online resurse i digitalne udžbenike. Multimedijalni sadržaji čine nastavu zanimljivijom i pomažu učenicima u boljem razumijevanju složenih pojmova, a razni digitalni alati olakšavaju komunikaciju i suradnju s vršnjacima i nastavnicima.
Istovremeno sveopća digitalizacija društva postavlja izazove koji su u obrazovanju najčešće povezani s površnim učenjem, ali i discipliniranjem upotrebe tehnologije s ciljem sprječavanja ovisnosti. Iako digitalni alati mogu poboljšati produktivnost učenika, prekomjerna upotreba može dovesti do distrakcija i smanjenja koncentracije. Brz pristup informacijama također može rezultirati prevelikim oslanjanjem na pretraživanje dostupnih podataka i gotovih rješenja sa štetnim posljedicama na razvoj kritičkog razmišljanja i samostalnog rješavanja problema. Prevelika ovisnost o digitalnim uređajima može dodatno smanjiti motivaciju za tradicionalne metode učenja i fizičku interakciju među učenicima.
Istraživanje o utjecaju digitalnih tehnologija
U Upravnoj školi Zagreb provedeno je školsko istraživanje o utjecaju digitalnih tehnologija na školsku produktivnost učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko često i na koji način učenici koriste digitalne tehnologije za učenje te kako te tehnologije utječu na njihovu produktivnost i rezultate u školi. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 208 učenika iz prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda u približno podjednakom omjeru zastupljenosti. U prikupljanju podataka, informacija i stavova ispitanika korišten je postupak anketiranja u kojem su ispitanici putem mrežnog anonimnog upitnika anonimno i svojevoljno odgovarali na postavljena pitanja.
Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da većina učenika svakodnevno koristi više digitalnih uređaja, među kojima su pametni telefoni i računala najčešći. Prosječno vrijeme korištenja tehnologije iznosi između tri i šest sati dnevno, što uključuje i školsku upotrebu i slobodno vrijeme. Većina učenika ima stalni pristup internetu, dok su roditeljska ograničenja korištenja digitalnih uređaja relativno rijetka.
Svijest o digitalnoj sigurnosti među učenicima je visoka. Većina ispitanika zna što je digitalni otisak i svjesno kontrolira svoj online identitet, a samo mali dio učenika nije upoznat s osnovnim principima sigurnosti na internetu. Iako učenici smatraju da im digitalni alati pomažu u rješavanju složenih zadataka, istraživanje pokazuje da nema značajne korelacije između korištenja tehnologije i poboljšanja ocjena. Mnogi učenici priznaju da koriste digitalne uređaje za aktivnosti koje nisu povezane s učenjem, čak i tijekom nastave. Također, učenici često koriste tehnologiju za suradnju, ali i za prepisivanje, što može negativno utjecati na razvoj samostalnosti i odgovornosti u učenju.
Velik broj učenika podržava uvođenje više digitalnih sadržaja u nastavu, ali s naglaskom na njihovu prilagodbu specifičnim predmetima. Učenici prepoznaju potencijal novih tehnologija u poboljšanju školskog iskustva, no ipak ističu važnost ravnoteže između tradicionalnih metoda učenja i digitalnih alata.
Ključ uspješnog obrazovanja
Digitalizacija školstva ovoj generaciji donosi mnoge prednosti u smislu produktivnosti, no prisutni su i brojni izazovi. Ključno je pronaći ravnotežu između digitalnih i tradicionalnih metoda učenja te razviti strategije za odgovorno korištenje tehnologije koje će maksimizirati prednosti digitalizacije, a istovremeno minimizirati njezine negativne učinke te promovirati odgovoran pristup u učenju i životu.
Ovo istraživanje pruža vrijedan temelj za daljnje promišljanje i prilagodbu obrazovnog sustava digitalnom dobu, a detaljne rezultate provedenog istraživanja možete pogledati ovdje.
