Učitelji i nastavnici pratili su svoje kurikulume i raspored nastave. Stručni suradnici su podrška kolegama i učenicima u nastavnom procesu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u čestim pitanjima i odgovorima pojašnjava kako školski knjižničari trebaju biti na raspolaganju vezano uz istraživanje izvora i knjiga te redovito komunicirati s učenicima/nastavnicima. Trebaju biti uključeni u virtualne zbornice i po potrebi u virtualne razrede. Istaknuto je kako trebaju pomagati nastavnicima u kreiranju sadržaja i upotrebi materijala uz reguliranje autorskih prava. (https://skolazazivot.hr/nastava-na-daljinu-cesta-pitanja-i-odgovori-16-3-2020-1030-h/)
Kako bismo utvrdili uvjete rada, kao i opseg poslova, pripremljen je upitnik za školske knjižničare u Brodsko-posavskoj županiji. Od ukupno 41 knjižničara, upitnik je ispunilo njih 27, što čini 65 % (7 knjižničara srednjih škola i 20 knjižničara osnovnih škola). Upitnikom je obuhvaćeno razdoblje od 11. ožujka do 11. svibnja u kojemu su sve škole u RH provodile nastavu na daljinu.
U Brodsko-posavskoj županiji je 70 % ispitanih knjižničara u ovom razdoblju radilo od kuće, a 30 % je povremeno dolazilo raditi i u školu. Malo više od polovine ispitanih (52%) za rad od kuće je koristilo vlastito računalo, dok su ostali na korištenje dobili školsko računalo. Za obavljanje poslovnih obveza većini ispitanih je bilo potrebno 3 do 5 sati dnevno (40,7 %), velik dio ispitanih je radio i više od 5 sati dnevno (37 %), a ostali ispitani su svoje radne obveze uspijevali obaviti za manje od 3 sata dnevno. Uz opseg poslova svakako treba uzeti u obzir i razinu digitalnih vještina te brzinu rada na računalu. Napredniji korisnici digitalnih alata svakako će u kraćem vremenu kreirati sadržaj od korisnika početnika.
14 knjižničara (52 %) dobilo je jasna zaduženja od svojih ravnatelja, dok ostatak ispitanih navodi kako nije dobio jasna zaduženja ili ih je dobio tek djelomično. Činjenica da gotovo polovina ispitanih nije dobila jasne upute može se različito tumačiti. Ili ravnateljima nije bilo jasno na koji se način knjižničari mogu uključiti i doprinijeti kvalitetnijoj nastavi na daljinu, ili ravnatelji imaju potpuno povjerenje u svoje djelatnike i vjeruju u njihove organizacijske i radne sposobnosti te smatraju da im nisu potrebne dodatne upute.
Što se tiče jasnih naputaka Ministarstva znanosti i obrazovanja o uključenosti knjižničara u virtualne zbornice svojih škola, u Brodsko-posavskoj županiji svi su knjižničari bili uključeni u virtualne zbornice. 78 % knjižničara uključeno je i u virtualne razrede. Svi redovito komuniciraju s kolegama i s učenicima. Komunikacija s učenicima se odvija preko razrednika/učitelja/nastavnika (većinom u osnovnoj školi u razrednoj nastavi), ali i direktno u virtualnim učionicama i knjižnicama te putem e-maila, telefona i privatnih poruka na obrazovnim platformama.
Odgojno-obrazovni rad knjižničara obuhvaćao je slanje materijala, uputa, alata učiteljima/nastavnicima. Dio knjižničara je i samostalno pripremao materijale za učenike u obliku raznih prezentacija, kvizova i zadataka. Većina knjižničara je izradila i vlastite virtualne knjižnice. Virtualne knjižnice su izrađene u sklopu obrazovnih platformi ili kao javno dostupne mrežne stranice, a svrha im je na jednom mjestu ponuditi svojim korisnicima što više korisnih izvora informacija i usluga dostupnih u mrežnom okruženju. Knjižničari su također svojim korisnicima pomagali pri traženju izvora informacija, odgovarali na upite. Dio knjižničara je s učenicima i kroz nastavu na daljinu radio na obilježavanju značajnih datuma.
Kulturna i javna djelatnost se iz škola preselila na školske mrežne stranice. Kako je proljeće uglavnom vrijeme u kojem se organizira i planira najviše javnih događanja u školama (razni sajmovi, dani škola, otvorenih vrata, posjeti), ove godine su zbog pandemije sve planirane aktivnosti otkazane ili su održane u virtualnom obliku. Tako su i knjižničari svoje aktivnosti objavljivali na mrežnim stranicama svojih škola, knjižnica i društvenim mrežama. Održane su razne virtualne izložbe, kreativni natječaji, izrađivani digitalni plakati i brošure.
Informacijsku djelatnost su knjižničari, kao što je već navedeno, obavljali upućivanjem korisnika na izvore literature i upute za korištenje i zaštitu autorskih prava. Uz to su kolegama pružali podršku pri korištenju digitalnih alata.
Stručni knjižnični rad se obavljao u smanjenom obujmu zbog izmještenosti s radnog mjesta. Od kuće se moglo raditi na odabirima novih udžbenika, komuniciralo s nakladnicima, sudjelovalo na sjednicama i sastancima. Dio knjižničara koji su povremeno dolazili u školu to je iskoristio za obnovu oštećenih knjiga te stručnu obradu nove knjižnične građe ili prethodno dogovorenu posudbu.
Ovo razdoblje knjižničari su koristili i za stručno usavršavanje. Većina ističe kako su najviše naučili samostalnim istraživanjem novih izvora znanja. Sudjelovalo se na webinarima (AZOO, Matična služba, eTwinning), raznim online tečajevima te rješavalo module na Loomenu. Dio knjižničara proučavao je stručnu literaturu, a neki su se posvetili i pisanju vlastitih stručnih radova.
Ispitanici su za nastavu na daljinu koristili gotove materijale (preuzete s Edutorija, od nakladničkih kuća ili kolega), ali izrađivali i vlastite. U kreiranju novih sadržaja korišteni su razni digitalni alati od kojih su među najpopularnijima Genial.ly i Padlet.
Kao prednost nastave na daljinu većina ispitanika ističe mogućnost samostalne organizacije i usklađivanja radnih obveza i slobodnog vremena. Nekima se rad od kuće sviđa jer im omogućuje više kreativnosti i istraživačkog rada, sadržaji i rezultati rada su vidljiviji, a smatraju da je i suradnja s kolegama bolja nego tijekom redovne nastave. No dio ispitanih ne pronalazi pozitivne strane nastave na daljinu, Kao jedinu prednost ističu činjenicu da je nastava održana, tj. da školska godina nije izgubljena.
Ono što najviše nedostaje je socijalni kontakt, živa komunikacija s korisnicima. Ispitanici smatraju kao ovakvim oblikom nastave škola ne ostvaruje svoju odgojnu djelatnost. Za mnoge je veliki nedostatak i vrijeme provedeno za računalom, tj. tjelesne i zdravstvene posljedice, ali i činjenica da nema konkretno postavljenog radnog vremena te je ponekad potrebno biti dostupan cijeli dan.
Nastava na daljinu je odgovor na situaciju u kojoj smo se našli zbog pandemije i nemogućnosti održavanja učioničke nastave. Nastava je uspješno i korektno odrađena i provedena, uz ogroman trud svih djelatnika škola i učenika. Nekima je za prilagodbu na novi oblik rada trebalo više vremena, neki su se odmah snašli u novoj situaciji, no svi su uspjeli odraditi što se od njih očekivalo i s vremenom se uhodali i ustalili radni ritam. Nastava na daljinu ne može zamijeniti školu, razred, knjižnicu. Digitalni alati ne mogu zamijeniti živu riječ i neposredni odgojno-obrazovni rad u učionici. Sve što smo naučili svakako će doprinijeti našem budućem radu i obogatiti naše usluge. Školski knjižničari su u ovom razdoblju pokazali koliko je bitna njihova podrška korisnicima, te su dokazali kako se njihov posao ne svodi samo na posudbu knjiga, nego na pružanje raznih informacijskih usluga svojim korisnicima te praćenje i podrška odgojno-obrazovnom radu.
Iako je u jednom trenutku u životu vjerojatno svatko od nas poželio raditi od kuće i sam si organizirati radni dan, vjerujem da isto tako sada jedva čekamo početak nove školske godine i da se nadamo kako ćemo je započeti uz školsko zvono i žamor učenika u školskim hodnicima.
